Otići od točke 'A' do 'B' u gradu poput New Yorka sve je samo ne jednostavno. Udaljenosti koje biste laganom vožnjom prošli za 20-ak minuta kada je cesta prazna, u doba najveće dnevne gužve iziskuju iznimno strpljenje. A kada se vožnja taksijem odulji na više od sat vremena, ili čak dva, cijene premašuju i 200 dolara. Upravo tu je 'caka' vožnje helikopterom. Možda djeluje skupo i 'perverzno' za svakodnevnu upotrebu, ali na kraju ne samo da je praktičnija opcija, već nerijetko ispada i - jeftinija.

Helikopterske propusnice postaju dio svakodnevice bogataša

Tvrtke poput Bladea, koji nudi usluge privatnog i komercijalnog prijevoza helikopterima, u posljednjim su godinama zabilježile snažan rast. Samo u prošloj godini Blade je zaradio više od 100 milijuna dolara, a ponuda uključuje i 95 dolara vrijedne letove između Manhattana i zračnih luka u New Jerseyju i na Long Islandu. Uz nedavno uvođenje novog 9-dolarskog gradskog poreza na promet ispod 60. ulice, helikopter se mnogima čini i kao racionalna opcija.

'Kad zbrojite 75 dolara za parking, 9 dolara za gradski porez i dodatnih 13 do 26 dolara za tunel ili most, zapravo možete uštedjeti s helikopterskom propusnicom', tvrdi Rob Wiesenthal, izvršni direktor Bladea.

Za sve više korisnika, let helikopterom više nije spektakl, nego – svakodnevno prijevozno rješenje. Stephanie Fuhrman, zaposlenica softverske kompanije iz Utaha, koristila je Blade za povratak na aerodrom JFK nakon poslovnog sastanka u New Yorku: 'Kao da sjedam u autobus. To je samo prijevoz', rekla je za Business Insider.

U gradu poznatom po prometnim gužvama, gdje vožnja Uberom od aerodroma do Manhattana ujutro zna potrajati sat i pol i koštati gotovo 200 dolara, helikopter postaje itekako logična opcija za one koji si to mogu priuštiti.

Raste nezadovoljstvo 'običnih smrtnika'

No dok helikopteri sve češće prevoze biznismene iznad gradske vreve, dolje – na ulicama – raste nezadovoljstvo. Prema podacima njujorške gradske linije za pritužbe 311, broj pritužbi na buku helikoptera porastao je čak 678% u samo dvije godine – s 3.332 u 2019. na 25.916 u 2021.

Tijekom 2023. pritužbe su dosegle 59.127, da bi prošle godine pale na 28.686 – što je i dalje višestruko više nego prije pandemije.

Stručnjaci upozoravaju da buka helikoptera nije samo iritantna, nego i opasna po zdravlje. Profesor biologije i društva na UCLA-u Nick Shapiro, koji proučava utjecaj helikopterskih letova na zdravlje, kaže da buka može izazvati niz fizioloških i mentalnih posljedica – od povišenih biomarkera stresa i promjena u radu srca i metabolizma, do kraćeg životnog vijeka. Istraživanje iz 2017. povezalo je avionsku buku s poremećajem sna, višim rizikom od srčanih bolesti i lošijim školskim uspjehom kod djece.

Helikopteri su posebno problematični jer lete niže od aviona, a uz to nemaju strogo regulirane zračne koridore, što znači da se njihov let često osjeti kao nasumično zračno uznemiravanje. Nisu svi pogođeni jednako – osobe koje su živjele u ratnim zonama ili pod jakim policijskim nadzorom mogu reagirati i jače, emocionalno i fizički, ističe Shapiro.

Stoga ne čudi što je pritužbi toliko mnogo. Analiza gradske skupštine pokazala je da ih najviše dolazi zbog tura razgledavanja i charter letova, posebno iz New Jerseyja, kao i zbog povećane aktivnosti policijskih i drugih službenih letova.

'Nebitni' vs. 'esencijalni' letovi

Unatoč nezadovoljstvu građana, gradske, savezne i državne vlasti malo su učinile da ograniče letenje helikoptera, dok industrija priprema sljedeći korak: električne letjelice koje bi mogle dodatno proširiti koncept urbanog zračnog prijevoza i učiniti ga još pristupačnijim.

Zračni taksiji nisu novost u New Yorku – još 1950-ih, kompanija New York Airways nudila je letove s krova nebodera u središtu Manhattana prema gradskim aerodromima. No nesreća iz 1977. godine bacila je sjenu na tada glamurozni imidž zračnog prijevoza.

Ipak, posljednjih desetljeća nebo iznad New Yorka ponovno je ispunjeno helikopterima – od 'nebitnih' turističkih i poslovnih letova, do 'esencijalnih' za policiju, medije i hitne službe.

Blade bilježi najveću potražnju četvrtkom, petkom i ponedjeljkom, kada se poslovna klijentela miješa s putnicima koji su spojili vikend. Među korisnicima su svi – od članova uprava do njihovih asistenata, posjetitelja Hamptonsa i ljudi u prolazu koji žele 'let koji se pamti'.

Njujorčani već godinama izražavaju nezadovoljstvo zbog helikopterskog prometa. Još je gradonačelnik Rudy Giuliani 1997. zatvorio jedan gradski heliodrom pod pritiskom građana. U 2016. gradsko vijeće bilo je nadomak zatvaranja još dvaju heliodroma, no postignut je kompromis kojim je broj turističkih letova smanjen s 60.000 na 30.000 godišnje.

No time se problem samo preselio – u New Jersey, odakle helikopteri i dalje svakodnevno lete iznad Kipa Slobode, Central Parka i drugih dijelova Manhattana, jer gradske regulative na njih ne vrijede. Analiza prometa iz 2023. pokazala je da je broj letova iz New Jerseyja i Westchestera bio gotovo jednak onome iz New Yorka.

Jedna od najglasnijih aktivistica, Melissa Elstein, počela je primjećivati sve veći broj helikoptera iznad svog stana na Upper West Sideu i Central Parka još 2019. godine. Kada je saznala da je riječ o turističkim letovima bez vrata – savršenim za selfieje iz zraka – ostala je šokirana. Uključila se u inicijativu Stop the Chop NY/NJ, koja se zalaže za strože regulacije i zabranu svih neesencijalnih letova.

Problem je što, iako grad može regulirati heliodrome, zračni prostor kontrolira savezna vlast, odnosno Federalna uprava za zrakoplovstvo (FAA). Troje njujorških zastupnika u Kongresu – Jerry Nadler, Carolyn Maloney i Nydia Velázquez – predstavili su zakon koji bi zabranio neesencijalne letove iznad grada, no prijedlog još nije prošao proceduru.

'Ne postoji nijedan opravdan razlog da gradski heliodromi služe isključivo za prijevoz gradske elite do JFK-a ili Hamptonsa, dok naše zajednice plaćaju cijenu kroz narušenu kvalitetu života i zdravlja', izjavio je Lincoln Restler, član Gradskog vijeća iz Brooklyna.

Pogodovanje najbogatijima

New York ima tri javna heliodroma, od kojih dva vodi gradska Agencija za ekonomski razvoj (EDC), koja uporno odbija dodatno ograničiti turističke letove. Iako se pozivaju na prihode od turizma, brojke pokazuju da je ukupan godišnji prihod iz heliodroma tek oko tri milijuna dolara, potvrdio je Anton Fredriksson, direktor zračnog prometa u EDC-u. Restler takvo opravdanje smatra običnom farsom i uvjeren je da je riječ o pogodovanju najbogatijim stanovnicima.

Unatoč protivljenju regulaciji tradicionalnih helikoptera, gradske vlasti s velikim entuzijazmom dočekuju novu generaciju letjelica: električne VTOL-ove (eVTOL – electric vertical takeoff and landing), koji se najavljuju kao tiha, ekološki prihvatljiva budućnost urbanog zračnog prijevoza.

Stižu električne letjelice

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) objavila je 2023. planove za komercijalnu upotrebu eVTOL-ova do 2025. godine, a širu primjenu očekuje se do 2028. Među tvrtkama koje razvijaju ovu tehnologiju je i Joby Aviation, kalifornijska firma koja surađuje s Uberom, Deltom, Toyotom i američkom vladom. Cilj im je nuditi letove po cijenama usporedivima s Uber Black uslugom, a dugoročno ih približiti cijenama UberXa.

U New Yorku su Joby i jedna njemačka kompanija već testirali svoje letjelice u središtu Manhattana krajem 2023., uz podršku gradonačelnika Adamsa, koji je tada izjavio: 'U našem životnom vijeku mnogi od vas imat će svoj vlastiti električni helikopter.'

Prednosti eVTOL-ova su jasne – znatno su tiši i ne koriste fosilna goriva, čime ne emitiraju štetne plinove. Čak i neki gradski dužnosnici koji su predvodili borbu protiv tradicionalne helikopterske industrije sada im daju podršku. Amanda Farías, vođa većine Gradskog vijeća, izjavila je: 'Električni zračni taksiji predstavljaju inovaciju, održivost i proširene prometne mogućnosti za naš grad.'

No Restler poziva na oprez: 'Sve dok ne vidimo kako će to izgledati u praksi i kakve će učinke imati na zdravlje i sigurnost građana, ne možemo znati koji regulatorni okvir je potreban.'

U međuvremenu, kompanija Blade već se priprema za novu fazu – proširuje svoju ponudu letova s JFK-a prema središnjem heliodromu na Manhattanu kako bi prikupila podatke o navikama putnika i lakše prešla na flotu električnih letjelica, čime smo sve bliže novom poglavlju u broju opcija javnog prijevoza.