Najnovije istraživanje nizozemskih znanstvenika ponovno je aktualiziralo problem ozbiljnih nuspojava tableta protiv bolova. Prema njihovim otkrićima, tablete koje se najčešće koriste protiv bolova i upala, poput ibuprofena i diklofenaka, mogu izazvati srčane aritmije te u nekim situacijama i moždani udar.

Nema mjesta panici, ali nuspojave su realnost

Vijest koju su objavili brojni mediji diljem svijeta uznemirila je javnost, ali u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kažu nam da nema mjesta panici. Iako je riječ o nesteroidnim protuupalnim lijekovima koje koriste gotovo svi oni koji imaju problema s križoboljom, reumatoidnim artritisom, različitim upalama ili glavoboljom, ipak u Hrvatskoj nisu zabilježene neke ozbiljnije posljedice korištenja takvih lijekova.

'U proteklih devet godina zaprimili smo 326 prijava s 840 nuspojava vezanih uz primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova. Najveći udio činile su nuspojave probavnog sustava, kožne nuspojave i reakcije preosjetljivosti te je za lijekove iz navedene skupine prijavljeno nešto više od 500 takvih sumnji na nuspojave. Neurobiološke i kardiovaskularne nuspojave činile su 11 posto ukupnog broja prijavljenih sumnji na nuspojave uz primjenu lijekova iz ove skupine. Ukupno je, tako, zaprimljeno 96 neuroloških i kardiovaskularnih nuspojava, među kojima 30-ak slučajeva omaglice i glavobolja, jedan slučaj aritmije, sedam slučajeva povišenog krvnog tlaka, jedan slučaj srčanog infarkta, sedam slučajeva srčanih palpitacija, dva slučaja hemoragijskog šoka i pet slučajeva ubrzanog rada srca', navode u HALMED-u.

Ističu da, nažalost, ne postoji lijek za koji možemo biti sigurni da ni u jednom slučaju neće uzrokovati nuspojave, odnosno da u određenim slučajevima primjena lijeka neće imati neželjeno djelovanje na zdravstveno stanje i kvalitetu života korisnika.

'Jeftini' lijekovi kojima nema zamjene

Inače, lijekovi iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova nalaze se vrlo visoko u općoj potrošnji lijekova, odnosno nalaze se na osmom mjestu u ukupnoj potrošnji lijekova 2012. u Hrvatskoj. Dr. Dinko Vitezić, klinički farmakolog s Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka, napominje da je riječ o lijekovima koji se koriste dug niz godina i to s uspješnim rezultatima: 'Važno je istaknuti i to da je riječ o 'jeftinim' lijekovima. Nema odgovarajuće zamjene ako je potrebna primjena, tako da se bolesnici ne bi trebali zabrinjavati. Ovakvi rezultati trebaju u stručnim krugovima potaknuti dodatna istraživanja i veći oprez pri primjeni. Dakle za bolesnike u ovom trenutku sve ostaje isto te se lijekovi mogu i dalje primjenjivati s uspjehom, a svaku nuspojavu valja prijaviti.'

Kako bi se spriječile neželjene posljedice i kako bi bilo prostora za poboljšanje svih vrsta lijekova, pacijenti moraju surađivati. Oni to mogu činiti tako da prijavljuju nuspojave koje primijete. Osviještenost građana u tom pogledu danas je puno veća nego prijašnjih godina, ali još uvijek ima prostora za poboljšanje.

Upravo zbog toga HALMED je u razdoblju od 5. rujna do 31. listopada 2013. intenzivno provodio javnu edukativnu kampanju u cilju promicanja važnosti prijavljivanja nuspojava lijekova te čitanja upute o lijeku među pacijentima i korisnicima lijekova. 'Kampanjom smo željeli građane upoznati s tim da, uz informacije koje dobivaju od kvalificiranih zdravstvenih radnika, dodatne informacije mogu dobiti čitanjem upute o lijeku, ali i aktivno se uključiti u liječenje i praćenje sigurnosti primjene lijekova prijavljivanjem nuspojava na lijekove. Takvim pristupom doprinosi se daljnjem unapređenju sigurnosti primjene lijekova te učinkovitoj zaštiti zdravlja pacijenata i poboljšanju javnog zdravlja', ističu u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode.

Republika Hrvatska po kvaliteti i broju prijava nuspojava u 2013. smjestila se na visoko 14. mjesto od 110 zemalja svijeta koje sudjeluju u programu praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) s oko 500 prijava na milijun stanovnika.