Ultra-prerađena hrana može biti štetna za naše fizičko i mentalno zdravlje. Ipak, ona sada čine više od polovice kalorija u standardnoj američkoj prehrani, tvrdi nutricionistica s Harvarda Uma Naidoo.

Ultra-prerađena hrana je industrijski proizvedena hrana dobivena od široko uzgojenih i genetski modificiranih usjeva poput kukuruza, soje i šećera. Obično su jeftini za proizvodnju, zgodni za kupnju i konzumaciju i vrlo ukusni. Nažalost, različiti koraci u proizvodnji često liše ove namirnice prirodnih vitamina, minerala i vlakana.

Imaju dug rok trajanja, što se obično postiže dodavanjem konzervansa, kemikalija, umjetnih aroma, zaslađivača i bojila, a često imaju neprirodno visok udio omega-6 masnih kiselina i nizak udio omega-3 masnih kiselina. Ova kombinacija umjetnih sastojaka, šećera, visokog omjera omega-6 i omega-3 i niskog nutritivnog sadržaja čini ultra-prerađenu hranu upalnom i štetnom za mikrobiom. Kada tijekom vremena stalno jedete ultraprerađenu hranu, to može pridonijeti nizu fizičkih i mentalnih zdravstvenih komplikacija, od dijabetesa i pretilosti do depresije i anksioznosti.

Neke od najpopularnijih i široko konzumiranih ultra-prerađenih namirnica su žitarice za doručak; grickalice poput čipsa, kolačića i krekera; preljev za salatu; mnogo začina; pića zaslađena šećerom; i komercijalne smrznute večere.

Žitarice za doručak većinom su jednostavni ugljikohidrati s gotovo cjelodnevnom količinom dodanih šećera. Konzumiranje ovoga kao prvog obroka u danu može dovesti do skokova šećera u krvi koji nas ostavljaju gladnima samo nekoliko sati kasnije i sklonijima posegnuti za slatkim zalogajem između obroka. Doručak bogat ugljikohidratima također može dovesti do niske energije i razdražljivosti kasnije tijekom dana.