Istraživanje objavljeno u časopisu Stroke pokazuje da među faktorima koji povećavaju rizik od srčanih bolesti jednako trpi i funkcioniranje mozga, a to se događa i među mladim ljudima u dobi od 35 godina.

'Ono što je loše za srce, loše je i za mozak', tvrdi jedan od autora studije, dr. Hanneke Joosten sa Sveučilišnog medicinskog centra u Nizozemskoj.

U istraživanju je sudjelovalo 3.778 ljudi između 35 i 82 godina koji su bili podvrgnuti kognitivnim i testovima pamćenja. Znanstvenici su također procjenjivali Framinghamov rizik po kojem se procjenjuje potencijalni rizik od neke kardiovaskularne bolesti u sljedećem desetljeću.

Utvrđena je povezanost između srčanih bolesti i zdravlja mozga. Primjerice, osobe s visokim srčanim faktorima rizika ostvarivale su 50 posto lošije rezultate na kognitivnim testovima od osoba s niskim kardiovaskularnim rizicima.

Čini se da su pušenje i dijabetes, koji predstavljaju najveće rizike od srčanih bolesti, istodobno faktori koji također utječu na kognitivne funkcije.

Utvrđeno je i da cigarete posebno zahvaćaju kognitivne funkcije: osobe koje su pušile jednu do 15 cigareta dnevno postizale su na testovima u prosjeku 2,41 bodova manje od osoba koje ne puše, a osobe koje su pušile više od 16 cigareta dnevno postizale su 3,43 bodova manje od nepušača.

'Okorjeli pušači pokazali su niže kognitivne funkcije od nepušača ili onih koji puše manje cigareta', navodi se u priopćenju.

'Vjerojatno je da prestanak pušenja blagotvorno djeluje na kognitivne funkcije', prenosi Huffington Post.