Kako bi spriječili širenje bakterija i trovanje hranom, donosimo vam mjere predostrožnosti koje je potrebno poduzeti ne bi li bili sigurni da je to što jedete sigurno za vas i vaše ukućane.

1. Detaljno očistite hladnjak

Ako je hladnjak prenatrpan, ometa se cirkulacija hladnoga zraka i stvara se okružje idealno za razvoj raznih bakterija. Ujedno ćete teže vidjeti ostatke hrane ili namirnice kojima je istekao rok. Tako riskirate i razvoj opasnih bakterija u svježim namirnicama kao što su salmonela ili Escherichia coli. Zato je važno da hladnjak bude čist, a hrana pravilno raspoređena.

Unutrašnjost hladnjaka potrebno je temeljito oprati toplom vodom i sapunicom ili pastom od sode bikarbone i vode, a utore možete detaljno izribati starom četkicom za zube kako biste bili sigurni da ste uklonili ostatke hrane i bakterije.

Unatoč detaljnom čišćenju, često je teško u potpunosti ukloniti neugodne mirise. U tome vam može pomoći najobičniji limun. Limun prerežite na pola i stavite svaku polovicu na zasebne tanjuriće koje preko noći možete pustiti u hladnjaku. Limun će ukloniti ustajali miris, a hladnjak će mirisati bolje nego uz pomoć bilo kojeg sredstva za čišćenje.

2. Pazite kako skladištite hranu

Posebnu pažnju treba obratiti na skladištenje hrane, posebice mesa i jaja koji su najčešći uzročnici salmonele. Sirovo meso držite u posebnoj vrećici, odvojeno od ostalih namirnica kako sokovi ne bi kapali na drugu hranu. Jaja i mlijeko nikako nemojte držati u vratima hladnjaka. Njih je najbolje smjestiti na treću policu u sredinu gdje je temperatura uvijek ista. Hranu kojoj je istekao rok trajanja obavezno bacite.

Povrće držite u zasebnoj ladici na dnu hladnjaka. Nemojte ga prati prije konzumiranja jer će prije propasti zbog ostataka vode. Povrće nikada nemojte držati zajedno s voćem koje otpušta plin etilen. Zbog njega voće poput banana prije dozre, a ako povrće bude uz njih, također će prije propasti.

3. Obratite pozornost na rukovanje mesom

Salmonela kod mesa prije svega se odnosi na perad zbog čega je, osim pravilne termičke obrade, važno i pravilno rukovanje u kuhinji. Stručnjaci upozoravaju kako perad nikada ne bismo trebali ispirati vodom. Na taj se način s mesa prenosi kampilobakterija na ruke, radne površine, krpe, odjeću i pribor za kuhanje, jer se ona lako prenosi kapljicama vode.

Ovo je zapravo samo još jedan dokaz da nakon pripreme mesa moramo jako dobro oprati sve što je bilo u dodiru s njim, počevši od sudopera, pribora, daske za rezanje pa do krpa kojima smo brisali površine.

Uz pribor, daske za rezanje su možda i najopasniji prijenosnici bakterija. U zarezima koji se stvaraju rezanjem bakterija se lako može zadržati u dasci pa je treba oprezno i detaljno oprati. Zbog toga bi bilo najbolje da u kuhinji imate odvojene daske za rezanje, jednu za povrće, a drugu za meso.

Bez obzira na godišnje doba, meso je nakon obavljene kupovine važno odmah staviti u hladnjak te ga držati u zasebnoj vrećici. Primijetite li da je pakiranje mesa koje ste kupili oštećeno, prije nego ga stavite u hladnjak provjerite je li se meso pokvarilo kako se bakterije ne bi širile hladnjakom. Ne planirate li ga kuhati u dan ili dva nakon kupnje, meso zamrznite, a nakon termičke obrade meso smijete držati u hladnjaku maksimalno četiri dana.

Zaleđeno meso nikada nemojte odmrzavati na sobnoj temperaturi jer su tada postoje najveće šanse da će se razviti bakterije, a neka su istraživanja pokazala kako je meso najbolje otapati uronjeno u hladnu vodu. No nakon toga meso obavezno posušite papirnatim ubrusom i dobro operite ruke i dasku za rezanje.

4. Ne riskirajte s namirnicama bez roka trajanja

Povrće za razliku od mesa može potrajati i do tjedan dana, ukoliko ga držite u frižideru, odvojenog od ostalih namirnica. Također, povrće nije preporučljivo prati prije konzumiranja jer će voda stvoriti dodatnu vlagu pa će povrće brže početi trunuti.

Jaja nikada nemojte držati u vratima hladnjaka jer ondje zbog čestog otvaranja hladnjaka nije konstantna temperatura kao što je to u unutrašnjosti. Određeno voće koje ima mekšu koru poput avokada ili jagoda potrebno je iskoristiti u dva dana, a ono voće s tvrđom korom obično će potrajati do tjedan dana.

Mesne prerađevine poput svježih kobasica treba iskoristiti u roku tri dana, a slanina može trajati jedan tjedan. Suhi mesni proizvodi imaju nešto duži rok trajanja, ali je i njih potrebno čuvati u posebnim plastičnim kutijama te iz zasebno umotati u papir ili foliju.

Ribu i morske plodove je preporučljivo iskoristiti isti ili naredni dan, a jedina riblja namirnica koja može duže potrajati je dimljeni losos kojeg u hladnjaku možete držati do dva tjedna.

5. Ostaci hrane mogu biti varljivi

Svu hranu od tijesta poput pizza ili savijača možete u hladnjaku čuvati do tri do četiri dana, no ukoliko u svom sastavu imaju ribu ili meso, u tom ih slučaju pojedite u roku dva dana. Pazite da ih dobro omotate, a prije konzumacije ih podgrijte u tavi.

Juhe i variva često skuhamo u većoj količini pa redovito završe u hladnjaku. Budući da su to velike količine, teže ih je ohladiti unutar dva sata poput pizze ili nekoliko komada mesa. Zato varivo ili juhu odmah razdijelite u posude. Kada postane mlako, stavite u hladnjak nepokriveno i zatvorite posudu nakon što se hrana potpuno ohladi.

Za razliku od svježeg mesa koje u hladnjaku može stajati dva dana, pečenu piletinu ili svinjske kotlete možete čuvati tri do četiri dana. Kako biste bili sigurni da se neće pokvariti, meso stavite u hladnjak unutar dva sata nakon termičke obrade. Meso je moguće i smrznuti, no mnogi ne vole tu opciju jer jelo tada izgubi na okusu nakon smrzavanja.

Razne salate nikako nije dobro staviti u zamrzivač, a ako ih mislite napraviti na više dana, nemojte računati da će u hladnjaku biti više od tri. Sve salate koje sadrže tjesteninu, tunu, jaja, piletinu, šunku i slične namirnice, u hladnjaku možete čuvati maksimalno tri do pet dana.

Pravilo spremanja ostataka hrane u hladnjak na tri do četiri dana može se primijeniti na gotovo svu hranu osim onih osjetljivijih poput školjki ili sushija koji se moraju pojesti praktički isti dan.