Znanstvenici su evidentirali i analizirali općenito ponašanje, bogatstvo vokabulara i spoznajne sposobnosti 7.478 irske djece u dobi od tri i pet godina bilježeći usto i podatak o tome jesu li kao novorođenčad dojeni, prenosi Independent.

Rezultati studije dojenje su povezali s boljim rješavanjem nekih problema i zadaća te sa smanjenom hiperaktivnošću kod trogodišnjaka, no stanje nije bilo isto kad su navršili pet. 

Nije znanstveno dokazano da dojenje utječe na poboljšan rječnik i ostale sposobnosti u starijoj životnoj dobi djeteta. 

Autorica studije Lisa-Christine Girard s Dublinskog sveučilišta smatra da su na ranija istraživanja, koja su ukazivala na dugoročnu dobrobit kod djece koju su majke dojile, možda utjecali društveno-ekonomski faktori poput majčina stupnja obrazovanja ili financijskih prihoda. 

'U razvijenim zemljama postoji određeni profil majki koje smatraju da je dojenje iznimno važno. Majke višeg stupnja obrazovanja, boljeg financijskog stanja, koje u prenatalnoj fazi paze da ne narušavaju zdravlje, primjerice alkoholom i duhanom jer mogu utjecati na fetus, po statističkim podacima češće doje svoju novorođenčad', rekla je dr. Girard. 

'Nakon što su podaci randomizirani nismo otkrili nijednu statistički značajnu razliku između djece koju su majke dojile i one koja su hranjena adaptiranom hranom kad su posrijedi bile kognitivne sposobnosti i vokabular', rekla je dr. Girard. 

'Nismo pronašli ni izravan učinak dojenja na smanjenje hiperaktivnosti kod trogodišnjaka, a jednak je rezultat bio i kod petogodišnjaka, što upućuje na to da vjerojatno ima i drugih faktora koji značajnije utječu na razvoj djeteta', smatra Girard. 

Gotovo 75 posto Britanki doji djecu zahvaljujući kampanji po kojoj majčino mlijeko štiti novorođenčad od upala i bolesti. O dugoročnoj dobrobiti majčina mlijeka i dojenja u prvih nekoliko mjeseci života već godinama se lome koplja. No dr. Girard kaže da je takvo istraživanje teško provesti jer nije moguće jednoj grupi žena kazati da ne doje djecu, a drugoj suprotno.