Premda je uvriježeno to da se iskustvo majčinstva smatra idiličnim razdobljem sreće, veselja i ljubavi, mnoge žene se nažalost nose s postporođajnom depresijom.

Prema nekim procjenama, čak se svaka sedma žena bori s njezinim simptomima.

Postnatalnu depresiju treba razlikovati od postporođajne tuge. Obično se javlja dva do osam tjedana nakon porođaja, ali može se razviti i godinu dana poslije rođenja djeteta. Treba istaknuti i to da je ona puno više od osjećaja tuge, a osjećaj intenzivne anksioznosti također joj je uobičajena karakteristika.

S ciljem pomoći ženama koje imaju takve tegobe, u Klinici za psihijatriju Vrapče već neko vrijeme djeluje s velikim uspjehom program za očuvanje mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu - Postnatal - o čemu smo za tportal razgovarali s dr. Ilarijom Čulo Vozetić.

Riječ je o zanimljivom programu koji je dr. sc. Anja Dvojković, dr. med., specijalistica psihijatrije, osnovala s kolegicama sa Zavoda za socijalnu psihijatriju, dr. Sanjom Martić Biočinom i dr. Ilarijom Čulo Vozetić.

'Postnatal je pokrenut nakon promišljanja i osvješćivanja kolegica Sanje Martić Biočine, Anje Dvojković i mene, a nakon našeg povratka s porodiljnog, da u Hrvatskoj u tom trenutku nije bilo strukturiranog programa za pomoć majkama koje u postporođajnom razdoblju boluju od psihičkih bolesti ili se na neki način ne mogu snaći u novoj ulozi majke. Prvenstveno je namijenjen ženama kod kojih je nastupio neki oblik postpartalnih psihičkih tegoba u razdoblju nakon porođaja pa sve do druge godine djetetova života, a najčešće se tu radi o postpartalnoj anksioznosti ili depresiji', objašnjava psihijatrica.

Stigma vezana uz mentalne teškoće koje se javljaju u tom periodu

Dodaje i da se o ovom problemu prije kod nas nije puno govorilo.

'Pitanje mentalnog zdravlja žena općenito je tema o kojoj se kod nas tek počelo govoriti, a postpartalno razdoblje je samo dio te priče. Svakako postoji napredak u odnosu na prethodne godine i sve je veća svjesnost opće populacije o toj temi zbog javnozdravstvenih programa i edukacije, a primjećujemo i sve veći interes medija za to pitanje. Svakako je bitno postići što veću svjesnost društva o majčinstvu, o tome što danas znači biti majka, o društvenim pritiscima, o slici majčinstva kao ideala, o potrebi podrške obitelji, okoline i partnera...', rekla je dr. Čulo Vozetić.

Posljednjih godina majke se češće javljaju, dodaje, no i dalje postoji određeni stupanj stigme vezan uz mentalne poteškoće koje se mogu manifestirati u tom periodu.

'Ono što primjećujemo je da se u program češće javljaju žene koje su visokoobrazovane, kod kojih postoji razvijena svijest o toj problematici, koje često imaju podršku obitelji da potraže pomoć... U ruralnijim sredinama to je ipak još uvijek tabu tema. Što se tiče samog problema, skupina postpartalnih poremećaja obuhvaća niz psihičkih tegoba koje se mogu pojaviti u tom periodu. Od baby bluesa, koji se javlja u do 80 posto rodilja neposredno nakon poroda i nije patološko stanje, do anksioznosti koja se prezentira pojačanom podražljivošću neurovegetativnog sustava, nemogućnošću opuštanja u novoj ulozi, nemirom, poremećajima sna itd. Tu ubrajamo i depresivne poremećaje, kod kojih uz depresivno raspoloženje imamo bezvoljnost, nemogućnost brige o sebi i djetetu, zabrinutost, pitanja 'jesam li ja dovoljno dobra majka', ideje krivnje, promjene u apetitu i snu... Rijetko se može javiti postpartalna psihoza, hitno stanje za koje je neophodno bolničko liječenje, a prezentira se poremećajima u mišljenju, dezorganiziranim ponašanjem i sumanutim idejama', objašnjava.

Izazovno razdoblje

Pred novim majkama su brojni izazovi i očekivanja s kojima se nije lako nositi.

'Očekivanja od majki su ogromna i društvo često ne uzima u obzir to da im je potreban period prilagodbe na novonastale promjene, a one obuhvaćaju niz promjena - od tjelesnih u smislu promjena u hormonskoj ravnoteži i izgledu tijela, preko psiholoških promjena u vlastitom identitetu, obiteljskoj dinamici i partnerskim odnosima, do širih socijalnih promjena koje se događaju u tom razdoblju. Ako u tome periodu izostane podrška najbližih, to svakako pridonosi otežanom procesu prilagodbe', rekla je.

Ove probleme nikako se ne smije osuđivati, umanjivati tegobe žene, prozivati je ili govoriti da joj ne treba pomoć, već da ona to može riješiti sama - jako je bitno pružiti joj podršku i potaknuti je da što prije potraži stručan savjet.

Kad se pak radi o znakovima za uzbunu, dodala je liječnica, ne treba oklijevati, već odmah potražiti pomoć.

'Znaci za uzbunu su kada se majka osjeća preplavljena emocijama u toj mjeri da se ne smatra adekvatnom brinuti se za dijete, a ako se uz to jave depresivno raspoloženje, nesanica, suicidalne i/ili misli da bi se naudilo djetetu, tada je potrebno javiti se psihijatru i provesti liječenje. Povećan rizik imaju žene koje su prethodno u trudnoći bolovale od depresije ili anksioznih poremećaja, ako im je porod bio težak i prolongiran, ako je narušeno zdravlje tek rođenog djeteta, ako postoje nesuglasice u partnerskim odnosima, fizičko ili psihičko nasilje u obitelji, uz nizak socioekonomski status i financijsku nesigurnost te manjak podrške okoline', kaže psihijatrica.

Objasnila je i da je program otvoren za majke koje imaju dijete do dvije godine.

'Za program se mogu prijaviti majke koje imaju neki oblik postporođajnih tegoba ili se teško snalaze u novoj ulozi, a imaju dijete do dvije godine. Oglašen je na stranicama naše klinike, ali i na društvenim mrežama, kao i u rodilištima, pedijatrijskim centrima te pri organizaciji patronažnih sestara. Obično se žene javljaju e-mailom samoinicijativno i/ili na poticaj profesionalaca ili obitelji. Prvo se obavlja indikacijski pregled, na kojemu se procjenjuje psihičko stanje pacijentice i odlučuje postoji li indikacija ili kontraindikacija za uključenje u ovaj program, nakon čega se većina pacijentica primi u program. Uputnicu može zatražiti bilo koja majka ako smatra da se ne osjeća dobro i da joj je potrebna pomoć. Program se sastoji iz dva susreta tjedno u trajanju od 90 minuta, jednom tjedno online se provode edukativne radionice, a drugi termin uživo namijenjen je grupnom radu u kojem se spontano prorađuju teme koje zaokupljaju polaznice. Sam ciklus traje osam tjedana. Nakon završetka polaznice imaju mogućnost nastaviti liječenje putem grupnih susreta jednom mjesečno uživo u trajanju od 120 minuta', rekla je dr. Čulo Vozetić, dodajući da se trenutno provodi četvrti ciklus programa Postnatal.

Za kraj je liječnica dala nekoliko konkretnih savjeta mladim majkama.

'Ne trebate postavljati nerealne ciljeve, već prihvatiti pomoć drugih, odvojiti vrijeme za sebe i svoje potrebe bez osjećaja krivnje, paziti na zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost i socijalne potrebe. Ideal majčinstva nije savršena majka, već ona koja, ovisno o svojim, a ne nametnutim sposobnostima, zadovoljava potrebe djeteta', poručila je.