Kućna izolacija koju je kao mjeru opreza zbog širenja koronavirusa propisao Stožer civilne zaštite RH zasigurno je velika promjena. Svakodnevni boravak u zatvorenom prostoru, nemogućnost da osoba ima vlastiti mir i vrijeme za svoje potrebe, nemogućnost izbjegavanja sukoba s partnerom, problemi oko financija, gomilanje tjeskobe i izražavanje nezadovoljstva ukućanima samo su neki od uzročnika koji bi u narednim danima izolacije mogli biti krivci za narušene partnerske odnose u Hrvata.

Mnogi parovi će 'puknuti' pod pritiskom, češće će dolaziti do svađa i razmirica, a umjesto da ih zbliži, mnoge će boravak u izolaciji udaljiti. No nije sve tako crno. Viša asistentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Tanja Jurin smatra da će izolacija za dio Hrvata zasigurno biti pozitivno iskustvo.

Izolacija je velika promjena tijekom koje možemo 'puknuti'

Velik broj Hrvata zbog širenja zaraze koronavirusom radi od kuće. Znamo da radna atmosfera nije ista u poslovnom i kućnom okruženju. Mnogi rade okruženi djecom koja su oslobođena škola i vrtića, pozadinskom bukom i partnerom koji mora odrađivati svoj dio posla. Kako da ne 'puknemo' u takvim situacijama?

'To ne možemo izbjeći. Ovo su zbilja zahtjevni trenuci za svakoga. Društvene mreže prepune su ispovijesti o tome kako se (ne)uspijeva žonglirati svime - raditi od kuće, spremati kuću, ići u nabavku hrane, organizirati posao, kuhati, čistiti, pomoći djeci oko aktivnosti za školu, regulirati ih u radu, organizirati im videopoziv s razredom, mijesiti plastelin i snimati filmiće za vrtićarca, provoditi kvalitetno vrijeme s partnerom/icom i slično. Zvuči kao sveopći kaos. I sve mi to možemo jer smo satkani od 'fleksibilnog materijala'. Ako 'pucanje' razumijemo kao stanje u kojem su nam neugodne emocije izrazito visokog intenziteta, tako da ih ne uspijevamo kontrolirati (pa smo jako ljuti i vičemo ili smo agresivni, ili toliko tjeskobni da ne možemo funkcionirati, ili toliko iscrpljeni da smo jednostavno preplavljeni pa se rasplačemo od nemoći…), onda moramo razumjeti to da ćemo u ovom razdoblju pojačanih stresora i dugotrajne izolacije nešto češće dolaziti u stanja visokih intenziteta neugodnih osjećaja. I to je u redu! To je naš 'fleksibilni materijal koji se izvija' i daleko je to od pucanja. Kada nešto crpi naše emocionalne snage, onda u 'normalnim uvjetima' radimo niz stvari koje nam pomažu (izađemo, otputujemo, odemo na neko dobro druženje, trčati, voziti bicikl, plesati, raditi, maknemo se na nama već uhodane načine), no to nam je sada velikim dijelom uskraćeno', objašnjava Jurin.

Dio pojedinaca koji se javljaju ovih dana na telefone za psihološku pomoć kako bi dobili savjet upravo ističu taj dio. Psihologinja tvrdi da si ljudi ne mogu pomoći na njima uobičajene načine zbog izolacije i tjeskoba je prevelika da osmisle drugačije oblike pomoći.

'To je normalno i zove se prilagodba. Ona nije jednostavna i ako od sebe očekujete da vam emocionalni ventili ne popuštaju, onda ćete se naći u problemima. Nećete popucati, ali baš kao ekspres lonac, prevelik pritisak morate puštati. To nije znak da ste slabi, da se ne možete nositi sa situacijom niti da ćete poludjeti. To smo mi u prilagodbi na nešto veliko', poručuje Jurin.

Pronađite podršku u partneru i češće komunicirajte

Liječnici i državni vrh savjetuju nam da ne izlazimo iz svojih domova osim u slučaju nabavke hrane kako bismo izbjegli opasnost. No boravak 24 sata u zatvorenom prostoru s partnerom kod mnogih će izazvati frustracije, svađe i netrpeljivost. Za mnoge je parove ovo izazovno razdoblje.

'Stalno čujemo da će se nakon ove krize ljudi ili rastajati ili dobiti bebu. To je pojednostavljivanje ove složene situacije te se zapravo želi reći da će kulminirati napetosti koje u partnerstvima već postoje i da će se ljudi razići ili ovo drugo, da će dosada, višak vremena i nužna fizička blizina dovesti do jačanja bliskosti i povezanosti među partnerima po principu - blizu očiju, blizu srca. Jedan je scenarij bajkovit, a drugi katastrofičan i niti jedan nije sasvim točan. Sve u životu ima tendenciju vraćanja u ravnotežu, pa tako i naši odnosi. Oni jednostavno streme vratiti se u stanje u kojem se nalaze cijelo vrijeme. Tako će zapravo održavanje i očuvanje rutine donijeti i rutinu u odnose koje inače imamo. To što smo na istom mjestu ne mora značiti da smo nužno bliski iako nekima blizina može značiti i pomoći. U vrhuncima kriza (novih mjera izolacije, bolesti, potresa i sl.) bit ćemo jako usmjereni na zaštitu sebe i obitelji te ćemo htjeti imati nekoga blizu sebe kako bi nam se povećao osjećaj sigurnosti. Bit će nam važno da je taj netko zdrav i dobro. No to neće dugo potrajati. Čim se situacija primiri i dan u izolaciji počne izgledati kao neki kišni dan vikenda, lako ćemo se naći u sličnim obrascima. Iako će isti obrasci biti prisutni, moramo biti spremni na to da će partnerstva biti opterećena novim problemima, od podjele poslova u kući, obaveza oko djece, dogovora tko će kada raditi i čiji je posao 'važniji', do strepnje oko egzistencije, pitanja tko se lakše, a tko teže prilagođava krizama, tko bi htio više prostora za sebe, a tko bi da se više vremena provodi zajedno. Sve probleme, pa tako i ove, najbolje je rješavati otvorenom i konstruktivnom komunikacijom', smatra Jurin.

U ovo doba nije rijetkost čuti da si partneri zamjeraju trenutke slabosti. Nekima je sigurno teško gledati kako partner ili partnerica plaču, očajavaju ili paničare. No psihologinja tvrdi kako reakcije nikada ne bi trebale biti 'daj se priberi', 'moraš biti jak/a', 'što cendraš', 'evo tebe opet' zato što one sigurno neće pomoći.

'Sasvim je jasno da osoba ovim porukama najčešće želi pomoći partneru, ali moramo znati da nije svaka podrška ujedno dobra podrška. Postoje i neprimjerene podrške i ovo je takva. Ako ne znate što biste u toj situaciji, možda je najbolje da partnera samo zagrlite, slušate i kažete: 'Tu sam. Vidim da ti je teško. U redu je. Kako ti mogu pomoći?' Ili, ako vas plaši to što vaš partner nije ona snažna i superhrabra osoba koju poznajete, poželjno je da podijelite taj svoj strah s njim/njom', predlaže psihologinja.

Provodite vrijeme s partnerom, ali ne otvarajte velika pitanja o odnosu

Teško je zamisliti da neće biti zahtjevnih reakcija. Ipak, važno je da tijekom boravka u izolaciji na partnerstvu radite ono što i inače. U redu je baviti se djecom i biti odmaknuti neko vrijeme od partnera, uzeti vremena za sebe, ali važno je stvoriti i zajedničko vrijeme, ne razgovarati isključivo o temama vezanim uz djecu ili život u razdoblju pandemije. Zajedno možete pjevati, seksati se, čitati jedno drugome, gledati film, kuhati...

'To ne mora biti ni dugo ni svaki dan, ali nemojte zanemariti aktivno raditi na odnosu. Najlakše je reći - nemam vremena još i za to. Ono što vam smeta pokušajte prenijeti partneru kad ste oboje mirni, tako da povećate šanse da se to razumije, a možda i prihvati. Slobodno pokažite partneru svoje osjećaje, strepnju, strahove i brige. To je važan dio razotkrivanja te može doprinijeti osjećaju bliskosti. Kada vam je potrebna podrška, recite to i tražite ono što vam treba. Možda nećete dobiti, ali morate prokušavati. Ako to partner ne može uzvratiti, nastojte ne očajavati ili proglašavati vezu neuspjelom. Pokušajte vidjeti tko u vašoj okolini može zadovoljiti te potrebe. Jasno je da ste uglavnom usmjereni jedno prema drugome, ali upravo vam društvene mreže te različiti načini online komunikacije omogućavaju da potrebu za druženjem zadovoljite i negdje drugdje, tj. da neke vaše potrebe zadovolje drugi, a ne partner. Budite tu za svog partnera. Saslušajte što vam govori, postavljajte potpitanja da bolje razumijete. Najčešće se od nas ne traži da riješimo partnerov problem, već da pružimo podršku u onome kroz što osoba prolazi. Ako ne partnerski, onda svakako ljudski. Također, ovo nisu vremena kada je nužno provoditi puno kvalitetnog vremena skupa, analizirati i pretresati odnos te otvarati velika pitanja o njemu. Pričekajmo dok kriza prođe, možda ćemo na ovo razdoblje partnerstva gledati drugačije (bolje ili lošije) jednom kada bude iza nas', rekla je Jurin.

Nemojte se opterećivati izvlačenjem maksimuma iz odnosa, osobito ne u ovoj situaciji. Sklad je u ovo vrijeme puno potrebniji nego nesklad. Psihologinja preporučuje parovima da se koncentriraju na pozitivne interakcije, radije nego na negativne. Nemojte u svojoj glavi stvarati velika očekivanja jer vas ona mogu dovesti do razočarenja, osjećaja neuspjeha i tuge. Trenutno razdoblje treba prevladati. Ako ste usvojili ideju da iz ove situacije morate izvući maksimum, onda ste pali na trik zbog kojeg ćete se još lošije osjećati. Budite blagi prema sebi, a onda i prema drugima.

Trebamo li partneru uvijek reći što nam smeta?

Mnogi se ovog savjeta neće pridržavati. Sigurno ćete u nekom trenutku poželjeti predbaciti partneru za sve ono što nije napravio u kući ili ga izrešetati svime što se danima nakuplja u vama, no pametnije bi bilo stati na loptu i prešutjeti neke stvari.

'Prije no što kažete što vas smeta udahnite i izdahnite. Izbrojite nekoliko brojeva te promislite što je to što želite postići. Želite li se ispuhati ili želite konstruktivno riješiti situaciju. Ako samo želite izbaciti svoju frustraciju, onda očekujte potencijalni konflikt jer će taj način djelovati kao prigovaranje ili napadački stav. Razumljivo je to da nam svima dođe trenutak kada želimo izbaciti sve iz sebe, ali rečenicama poput - 'Pa zar ne možeš barem jednom...', 'Zašto uvijek to radiš…', 'Zar sve moram ja...' nećemo potaknuti partnera da razumije što želite reći ili da mu ima smisla ono što govorite. Puno više smisla ima konstruktivniji način. Usmjerite komunikaciju na konkretna ponašanja, a rečenice započnite od sebe, potom navedite konkretno ponašanje koje vam smeta i ponudite rješenje. Primjerice: 'Osjećam se loše kada je većina poslova u kući na meni. Molim te da napraviš to i to.' Ono na što moramo pripaziti jest omjer prigovora i pozitivnih poruka. Kada s partnerom komuniciramo samo onda kada mu želimo reći što ne valja, onda je komunikacija zasićena negativnostima te će se one s vremenom prestati doživljavati. Dajte partneru do znanja što je to pozitivno što mislite o njemu/njoj. Komplimentirajte si izgled (iako ste u kućnim izdanjima), recite si koliko vam znači partnerova podrška u ovim danima, pohvalite partnera za neke male stvari jer to je bitno i čini se da bismo u ovoj situaciji itekako to trebali osvijestiti', sugerira Jurin.

Hoće li karantena dovesti do većeg broja razvoda?

Posvetite se sebi, trudite se opustiti i uvedite u svoju dnevnu rutinu male rituale koji će vas razveseliti i unijeti vam pozitivnu energiju. Zatvorenost od 0 do 24 u stanu s partnerom može i ne mora imati negativne strane, a sve ovisi o tome kako ćete se postaviti u toj situaciji i prilagoditi je sebi i njemu. Oni koji u tome ne uspiju sasvim sigurno će doživjeti probleme u svom odnosu.

'Teško je reći hoće li u narednim mjesecima doći do većeg broja razvoda. Neke informacije govore da je u Kini predano više zahtjeva za rastavom braka nakon prekida izolacije, nego u razdoblju prije izolacije. Nema nekih ozbiljnijih statističkih podataka pa je teško interpretirati ovaj trend, no to otvara pitanje kako izolacija djeluje na dobrobit partnerstva. Djelovanje zasigurno ovisi o brojnim čimbenicima, poput toga kakav je odnos bio ranije, je li izolacija samo ubrzala proces donošenja već ionako razmatrane opcije i brojnih drugih. Što su odnosi narušeniji, to će izolacija biti veći izazov', upozorava Jurin.

Jedno je sigurno - ova će situacija iskristalizirati situaciju za one čije su veze bile u krizi, iako se pojedincima može dogoditi da ih izolacija zbliži, da porade na problemima koje ranije nisu mogli riješiti.

'Sigurno će se za neke pokazati da odnos nije bio dobar, dok će se drugima dogoditi da se zbog osjećaja nesigurnosti i neizvjesnosti neće željeti izložiti novim neizvjesnostima pa će u tom odnosu ne samo ostati, nego će si objasniti i uvjeriti se kako je baš dobro da su u odnosu s tom osobom. Neki će vrlo lako prepoznati da je trenutak za zahvalnost, dok će neki u ovim situacijama iščitati upozorenje: jednom se živi i ja više ne bih htio/htjela ovo partnerstvo', smatra Jurin.

Tjeskoba koju mnogi osjećaju u ovom stresnom razdoblju mogla bi dovesti do manjka seksualne želje

Kada je u pitanju seksualni život, psihologinja smatra da će tijekom razdoblja izolacije biti svakakvih scenarija. Jedni će se u izolaciji prepustiti strastima, dok će se drugi suzdržavati od kontakta bilo koje vrste.

'Kao prvo valja reći da neki ljudi čitaju i ozbiljno doživljavaju upute o tome da se seksualnim kontaktom virus također može prenijeti. Treba imati na umu da se u seksualnoj aktivnosti direktno izlažemo tjelesnim izlučevinama partnera koje mogu sadržavati viruse i neka istraživanja tvrde da su virusnim bolestima izloženiji seksualno aktivni u odnosu na seksualno neaktivne osobe. Možda će se neki pridržavati toga, ali ako govorimo o seksualnim odnosima u partnerstvu unutar prostora u kojem ste i izolirani s tim partnerom, tada ste ionako u riziku od obolijevanja pa mnoge seksualni kontakt neće zabrinjavati. Ono zbog čega bi mogli očekivati manjak seksualnih odnosa je manjak želje uslijed viših intenziteta tjeskobe. Anksioznost je stanje koje djeluje na manjak seksualnog uzbuđenja i želje pa je logično očekivati manje interesa za seksom i posljedično manju frekvenciju seksualnih odnosa. No onima koji ne budu imali visoke razine uznemirenosti seksualne aktivnosti mogu biti način da održe bliskost i rutinu, da promijene rutinu u danu i tjednu, da se opuste, zabave i uživaju', rekla je Jurin.

Seks pozitivno utječe na zdravlje, a sada konačno imate vremena za fizičku bliskost

Istraživanja sugeriraju kako je seksualno zdravlje dio cjelokupnog čovjekovog zdravlja, psihičkog i fizičkog. Seks unaprjeđuje spavanje. Jedan način djelovanja seksa na spavanje je putem lučenja oksitocina koji pomaže u kvalitetnijem spavanju (na isti način djeluje i tjelovježba). Nalazi jedne studije govore kako je 60 posto osoba iskazivalo bolju kvalitetu sna nakon seksualne aktivnosti s partnerom koja je završila orgazmom.

'Učestaliji seksualni odnosi povezani su s boljim nošenjem sa stresom. U jednom zanimljivom istraživanju dobiveni su nalazi da muškarci i žene koji su tijekom dvotjednog razdoblja imali učestale seksualne odnose imaju manje povećanje krvnog tlaka u stresnoj situaciji. Seksualna aktivnost koja se odvija jednom ili dva puta na tjedan unaprjeđuje imunitet. Oni koji imaju regularne seksualne odnose imaju značajno više razine imunoglobulina A (IgA). Iako nekada može djelovati statično, seksualna aktivnosti može se smatrati tjelovježbom. Seks povećava kardiovaskularnu spremnost, snagu, fleksibilnost, ravnotežu, cirkulaciju. Psihičke dobrobiti su nebrojene - bliski kontakt, veći osjećaj intimnosti, jačanje samopouzdanja i slično. Sve su to razlozi da poradite na tome da seksualna aktivnost bude na vašem rasporedu aktivnosti tijekom izolacije. Gdje ćete to staviti u raspored, nemam pojma, ali za nešto tako važno i dragocjeno sigurno ćete se snaći. Tko tako misli, naći će način', poručuje Jurin.