Kardiovaskularne bolesti glavni su razlog zbog kojeg umire svaki drugi Hrvat, dok na svjetskoj razini ta brojka iznosi 17, 3 milijuna ljudi. Prema zadnjim obrađenim podacima iz 2015. godine kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti u 47,4% slučajeva. Umrlo je ukupno 25.694 osoba, od kojih 14.687 žena i 11.007 muškaraca. Još je više zabrinjavajući podatak da su u skupini osoba mlađih od 65 godina kardiovaskularne smrti na drugom mjestu, odmah iza malignih bolesti.

Povišen arterijski tlak danas se s opravdanjem naziva svjetski ubojica broj jedan jer je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. Uz to, glavni faktor je rizika za moždani udar i kroničnu bubrežnu bolest.  S ciljem promicanja osviještenosti o opasnostima koje kriju bolesti srca i krvožilnog sustava te načina prevencije ovih po smrt opasnih bolesti, danas 17. svibnja tradicionalno se obilježava Svjetski dan hipertenzije.

Boj oboljelih od hipertenzije u Hrvatskoj je vrlo visok i iznosi čak 37% što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka veći od 140/90 mmHg. Na žalost, prema najnovijim podacima nema naznaka promjena na bolje, već upravo suprotno, zabilježen je porast osoba koje imaju problema s povišenim krvnim tlakom, a zabrinjava i podatak da hipertenzija zahvaća sve više djece i mladih.

Arterijska hipertenzija je masovna bolest i predstavlja najveći javno-zdravstveni problem današnjice. Aktualni podaci o velikoj prevalenciji hipertenzije i neostvarenim ciljevima liječenja sramotni su i neopravdani, kako za Hrvatsku, tako i za svijet, budući da je arterijsku hipertenziju moguće prevenirati i znatno bolje kontrolirati jednostavnim mjerama.

Nezdravi način života koji uključuje učestalu pretilost u Hrvata, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske soli, neobuzdano korištenje alkohola i pušenje temelj su poremećaja i početak hipertenzije, ali i metaboličkoga sindroma, šećerne bolesti i bubrežnoga oštećenja.

Iako je bolest moguće spriječiti, ljudi teško mijenjaju loše navike i vrlo malen uspjeh postignut je dosadašnjim pokušajima i programima provođenja mjera primarne prevencije.

Ipak, u zadnjih deset godina u Hrvatskoj su napravljeni značajni koraci u nastojanjima da se smanji prekomjeran unos kuhinjske soli koji danas iznosi preko 11 grama dnevno što je dvostruko više od dozvoljenoga i peterostruko više od fizioloških potreba. Naime, preko 75% kuhinjske soli koji dnevno unašamo u organizam dolazi iz gotove i polugotove hrane, najčešće iz kruha i pekarskih proizvoda.

Hrvatsko društvo za hipertenziju pripremilo je ove godine praktične smjernice za dijagnostiku arterijske hipertenzije gdje su jasno određene pretrage koje u određenih bolesnika treba učiniti i na kojoj razini zdravstvene zaštite, kao i smjernice za liječenje arterijske hipertenzije.

HZJZ ističe četiri važne preporuke za održavanje normalnog krvnog tlaka, a to su - održavanje normalne tjelesne težine, prestanak pušenja, pravilna prehrana s reduciranim unosom soli i zasićnih masnoća koje se nalaze u crvenom mesu, mlijeku, mliječnim prerađevinama i masti za kuhanje, a pritom treba paziti na dovoljan unos tekućine, voća i povrća te izbjegavati alkohol, dok kao četvrtu smjernicu navodi redovitu tjelesnu aktivnost.

U suradnji sa Zavodom za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb, Hrvatsko društvo za hipertenziju i ove je godine organiziralo javno-zdravstvene akcije kako bi se dodatno podigla svijest o važnosti arterijske hipertenzije.

U Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Osijeku, Slavonskom Brodu i Rijeci bit će organizirana mjerenja arterijskoga tlaka, ali i drugih čimbenika koji također čine arterijsku hipertenziju i pridonose riziku – tjelesne mase, opsega struka, šećera u krvi, masnoća i mokraćne kiseline.