Većina zaposlenih žali se da je preopterećena poslom, a mnogi provode radeći sate i sate izvan radnog vremena da bi stigli sve napraviti.

Očekivanja od zaposlenika nikad nisu bila veća, no treba pronaći vrijeme i za obitelj, a mnogi u svemu tome zanemaruju svoje zdravlje.

Pa koliko je to posla previše? Nedavna studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i International Labour Organizationa (ILO) pokazuje da rad više od 55 sati tjedno može imati negativne učinke na zdravlje.

Dakle što možemo sami učiniti kako bismo postigli bolju ravnotežu između posla i privatnog života? Psiholog Adam Borland otkriva znakove upozorenja na koje trebamo obratiti pozornost.

Je li previše posla štetno za naše zdravlje?

Ukratko, da! Iako uobičajeni radni tjedan traje oko 40 sati, danas je to, nažalost, nerealno za mnoge zaposlenike. Mnogi rade i više od 40 sati. Razlog za to može biti i 'bombardiranje' mailovima, problemi s koncentracijom ako radite na daljinu i premalo ljudi za obavljanje svih zadataka, a i mnogima se teško isključiti i biti nedostupan nakon završetka radnog vremena.

Prema istraživanjima, ako radite više od 55 sati tjedno, riskirate oboljeti od bolesti koronarnih arterija - što može dovesti do srčanog udara.

Kakve ćete imati posljedice ako previše radite

Postoji više načina na koje prekomjeran rad može utjecati na zdravlje.

Ako ste prezaposleni, povećava se razina kortizola (primarnog hormona stresa), što može dovesti do moždane maglice, visokog krvnog tlaka i niza drugih zdravstvenih problema. 'To je poput automobila koji pokušava voziti s vrlo ograničenom količinom goriva u spremniku', kaže dr. Borland. 'Očekujemo da ćemo fizički i kognitivno djelovati na visokoj razini, ali u stvarnosti su naše rezerve iskorištene.'

Evo nekih uobičajenih nuspojava prekomjernog rada:

Ne spavate dovoljno

Kronično ste neispavani i umorni? To je prvi znak da ste prezaposleni. Spavanje poboljšava fizičko i mentalno zdravlje, pa izostanak sna može utjecati na to kako se nosite sa stresom, rješavate probleme ili se oporavljate od bolesti.

Ne jedete tijekom dana

Ako previše radite, lako se uživite u zadatak i zaboravite jesti tijekom dana. Nejedenje i preskakanje obroka može uzrokovati pad razine šećera u krvi, što dovodi do niske energije, a kasnije tijekom dana vjerojatno ćete konzumirati nezdravu hranu.

Ne vježbate

Svi znamo da je tjelovježba važna, ali kada smo prezaposleni, to je vjerojatno jedna od prvih stvari koje prestajemo raditi. Ali neki oblik tjelovježbe - idealno 150 minuta vježbe umjerenog intenziteta ili 75 minuta snažne aerobne aktivnosti svaki tjedan - može pomoći u prevenciji depresije, sniziti krvni tlak, smanjiti kolesterol, pomoći u kontroli šećera u krvi te općenito smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa.

Zanemarujete privatni život

Ako zbog posla stalno propuštate školske predstave ili zajedničke obiteljske aktivnosti vikendom, ujedno propuštate ključno vrijeme koje koristi ne samo vama, nego i vašim najmilijima. Takve društvene veze pomažu u slučaju usamljenosti, ali također izoštravaju pamćenje i kognitivne vještine, a istovremeno povećavaju vaš osjećaj sreće i blagostanja.

Također, nikad ne ostavljajte dane godišnjeg odmora neiskorištene. 'Neki ljudi ne žele ići na odmor jer su jako zabrinuti zbog onoga što ih čeka kad se vrate. No godišnji odmor trebamo iskoristiti, on svima koristi za predah', rekao je dr. Borland.

Posežete za nedozvoljenim sredstvima

'Nije neuobičajeno to da se ljudi okreću alkoholu ili drogama kada se osjećaju preopterećeno ili kada jednostavno trebaju bijeg', kaže dr. Borland. No zlouporaba tih supstanci može dovesti do smanjenja produktivnosti, povećanja rizika od tjelesnih ozljeda na poslu te utjecati na sposobnost koncentracije i fokusiranja.

Znakovi nezdrave ravnoteže između posla i privatnog života

Naravno, postoje trenuci u kojima posao može biti stresan, posebno ako stalno imate rokove koje morate poštovati. Ali ako je rad više od 55 sati postao norma, možda patite od sve češćeg izgaranja na poslu (burnout).

Ovo su znakovi koji pokazuju da možda imate nezdravu ravnotežu između posla i privatnog života:

Prestajete se brinuti o sebi.

Niste usredotočeni na svoje mentalno zdravlje.

Osjećate da vaš posao nema više smisla.

Stalno se brinete zbog svog posla.

Imate problema s postavljanjem granica između života izvan posla i samog posla.

Usamljeni ste.

'Često su zaposlenici izloženi nerealnim očekivanjima da obave puno toga, no to ne prati dovoljan broj ljudi na poslu. To stvara pritisak i razina stresa samo raste', upozorava dr. Borland.

Nije lako isključiti se i prestati raditi ako stalno gledate na popis stvari koje još morate obaviti. Ali bolja ravnoteža između posla i privatnog života učinit će vas ne samo produktivnijima, nego i općenito zdravijima.