Mlada djevojka s nestrpljenjem iščekuje da upozna ljubav svog života. U naizgled najboljem mogućem trenutku u njezin život ulazi atraktivan i uspješan muškarac koji je zavede, uvjeri je da je voli i potom joj ponudi posao i život u inozemstvu. Zaljubljena djevojka pristane, ali na kraju završi kao zarobljena prostitutka. Ovo je jedna od, nažalost, istinitih priča iz animiranog filma 'Dvije djevojčice' kojim je započela istoimena kampanja s ciljem buđenja svijesti javnosti o problemu trgovanja ljudima.

'Ovo je vrlo kratak film koji na početku izgleda kao bajka i uvlači ljude u taj svijet bajki, ali potom postaje vrlo surova stvarnost koja se događa. Ideja je bila da tim filmom prenesemo scenarije kako se to stvarno događa u svijetu trgovanja ljudima. Učinak smo postigli i privukli smo pozornost na taj problem, a to nam je i bio cilj', istaknula je autorica filma Ruth Beni.

U budućnosti problem još veći

Iako su ljudi skloni misliti da se trgovanje ljudima događa nekom drugome i u dalekim zemljama, činjenica je da se takvi slučajevi pojavljuju i u Hrvatskoj. 'Problem postoji i ne smijemo ga negirati. Nije on u tolikoj mjeri izražen da bi predstavljao veliku opasnost, ali ipak postoji. Brojke govore da imamo 10 do 15 žrtava trgovanja ljudima godišnje. To nisu velike brojke, ali hrvatska policija smatra da bi u budućnosti te brojke mogle porasti posebno zato što smo ušli u Europsku uniju i jer ćemo, nadam se, postati bogatija zemlja u budućnosti, a samim time i potencijalno odredište žrtava trgovanja ljudima', naglašava Dean Savić, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta u MUP-u.

Žrtve trgovanja ljudima, napominje Savić, mogu postati svi – i žene i muškarci i djeca: 'Odrasla osoba jednostavno se javi na oglas za posao u inozemstvu, ode tamo i postane žrtva. Posebno su ugrožene žene koje se bave aktivnostima koje nisu uvijek zakonite kao što je primjerice prosjačenje ili prostitucija. Znači, one mogu u većoj mjeri postati žrtve.'

Radna ili seksualna eksploatacija

Trgovanjem ljudima u svijetu se bave ozbiljne kriminalne organizacije koje ne prežu ni od čega. 'Oni se bave otmicama, ali imaju i lukavije načine privlačenja žrtava. Jednostavno se približe osobi, nešto ponude i obećaju, a žrtva ni ne bude svjesna da je žrtva sve dok ne dođe u zemlju odredišta. Tada joj se uzmu dokumenti, zatvori je se negdje i radno ili seksualno eksploatira. Modusi su različiti – od poslodavaca koji žele imati jeftinu radnu snagu do javnih kuća, kriminalnih organizacija koje ljude tjeraju na prosjačenje do najekstremnijih slučajeva trgovanja ljudskim organima', navodi Savić.

Svi oni koji imaju bilo kakvih informacija o trgovanju ljudima ili su možda i sami žrtva, mogu se obratiti policiji telefonom na broj 192. U Hrvatskoj osoba može potražiti pomoć ili informaciju i na SOS telefonu za žrtve trgovanja ljudima, a broj je 0800 7799. Uspostavljen je i Nacionalni pozivni broj za žrtve zločina - 116 006.

'Sama žrtva ima ograničenu mogućnost komunikacije, ali ako joj se omogući jedan poziv određenoj osobi, onda ona toj osobi treba reći da se nalazi u kritičnoj situaciji. Naravno, tu je i opcija bijega i to mnoge žrtve iskoriste kada počinitelju popusti koncentracija, potom se jave nekom prolazniku ili policajcu, taksistu i na taj način se spase', istaknuo je Savić.