Teško pronalaženje posla, nedostižno rješavanje stambenog problema i nedovoljni prihodi najveći su razlozi za sve kasnije stupanje u brak i rađanje djece. I rad na određeno vrijeme vrlo negativno utječe na fertilitet – odgađa ulazak u brak ili uvjetuje manji broj djece, a vrlo je prisutan među ženama u mlađoj fertilnoj dobi. Potvrdilo je to istraživanje prof. dr. sc. Anđelka Akrapa i dr. sc. Ivana Čipina objavljeno u jučer predstavljenoj publikaciji 'Zaposlenost žena i fertilitet u Hrvatskoj'.

Stanovništvo Hrvatske ne obnavlja se generacijski već više od četiri desetljeća, otkad je fertilitet pao ispod 2,1 djeteta po ženi, koliko je nužno da bi se generacija obnovila u istom broju. Situacija u Hrvatskoj u posljednjih je deset godina takva da će se obnoviti jedva dvije trećine stanovništva.

'Od 2007. godine bilježimo snažan rast broja žena zaposlenih u trgovini, pa će se učinci odgađanja rađanja i dodatno pokazati', naveo je dr. Akrap. Demografi upozoravaju da je pozitivna diskriminacija zaposlenih žena s malom djecom bitna za fertilnu motivaciju te da vrtići i boravci u školama radnim vremenom ne prate radno vrijeme roditelja.