RSV se prenosi tjelesnim kontaktom – dodirom, poljupcem i rukovanjem – te kapljičnim putem, tj. kašljanjem i kihanjem. S obzirom na to da je riječ vrlo otpornom i infektivnom virusu, ovim putem želimo podržati roditelje u usvajanju što više zdravih navika kako bi im djeca bila zdravija te dodatno podsjetiti na važnost provođenja higijenskih mjera, što je, uz pasivnu imunizaciju, iznimno važno i učinkovito u prevenciji infekcije RSV-om i brojnih sličnih infekcija.

Najugroženija su djeca do dvije godine starosti

S dolaskom hladnijih dana počinje i sezona brojnih virusnih infekcija, među kojima je najpoznatija gripa, od koje godišnje oboli 5 do 15 posto stanovništva. No, iako više od 64 milijuna ljudi godišnje oboli od infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV), svijest javnosti o tom virusu iznimno je niska. Infekcija RSV-om najčešća je u dojenčadi i male djece, a u tim je dobnim skupinama RSV najvažniji virusni uzročnik bronhiolitisa i upale pluća. Nažalost, točni podaci o učestalosti infekcija RSV-om, kao i broju oboljelih od bronhiolitisa i pneumonije uzrokovanih RSV-om, u Hrvatskoj ne postoje.

Najveća je vjerojatnost zaraze ovim virusom u sezoni RSV-a, od studenoga do travnja, kad je potrebno provoditi dodatne preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa. Kod većine zdrave djece i odraslih osoba RSV uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. No, kod određene djece kao što su nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima i djeca s plućnim problemima infekcije RSV-om često zahtijevaju hospitalizaciju ili primanje u jedinicu intenzivnog liječenja. Nažalost, posljednjih se godina učestalost hospitalizacija zbog infekcije RSV-om povećava.

Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati i čimbenici kao što su niska porođajna težina, koja je tipična za nedonoščad, niska starost na početku sezone RSV-a, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu te boravak u jaslicama. Danas se s infekcijom RSV-om povezuje i nastanak astme te kronična plućna bolest koja može potrajati sve do kraja adolescencije.

RSV je najčešće prisutan ondje gdje ima mnogo ljudi, lako je prenosiv i vrlo otporan. Prenosi se kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili inficiranim predmetima.

Kako se sprečava ili smanjuje mogućnost infekcije RSV-om?

Osim provođenja higijenskih mjera koje smanjuju mogućnost širenja virusa među ljudima, učinkovitom se pokazala pasivna imunizacija (imunoprofilaksa) koja se provodi primjenom palivizumaba. Imunizacija se djetetu daje u obliku mjesečnih injekcija u sezoni infekcija RSV-om.

Imunoprofilaksa palivizumabom visokorizične dojenčadi i djece s bronhopulmonalnom displazijom i kongenitalnom srčanom greškom mlađom od dvije godine u Europi je medicinski standard. U Hrvatskoj je, na prijedlog stručne skupine Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi početkom 2007. godine uvrstilo imunizaciju u Program obvezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od određenih zaraznih bolesti Republike Hrvatske. Preporuku za profilaksu izdaje neonatolog ili pedijatar pulmolog, a primjenjuje se u trinaest regionalnih centara prema kriterijima koje su postavila stručna društva.

Sve države u kojima se primjenjuje pasivna imunizacija u indikaciju imaju uključenu i djecu s hemodinamski značajnom kongenitalnom srčanom greškom, kao i djecu do dvije godine s kroničnom plućnom bolesti. Razlike postoje i u pogledu stupnja nedonošenosti. Tako Hrvatska, Austrija, Francuska i Nizozemska uključuju djecu ispod 32 tjedna gestacije, dok u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj profilaksu mogu primiti djeca ispod 35 tjedana gestacije.