Iako neki za sebe možda tvrde da nisu 'talentirani' za uzgoj sobnog bilja i njihovo očuvanje na životu, razlog često leži tek u tome da njihove biljke nisu adekvatno zaštićene od raznih bolesti.

Također, važno je izbjeći čestu grešku i ne baciti biljku prije nego što ste je pokušali izliječiti jer neki od čestih razloga uvenuća, ako se pravovremeno prepoznaju, lako mogu biti rješivi.

Trulež korijena

Kao i kod stabljike i krošnje, trulež korijena nije vidljiv izvana sve do kasnijih faza. Ako posumnjate na to, pažljivo izvadite biljke iz posude i provjerite korijenje - ono zaraženo će s vremenom postati mekano, smežurano i tamno.

Nasuprot tome, zdravi korijeni obično su svijetle boje i uvijek su prilično čvrsti. Kako truljenje napreduje, lišće će venuti, požutjeti i otpasti, no postoji nešto što možete učiniti da spasite svoju biljku.

Iako trulom korijenu nema spasa, možete ga ukloniti i ostaviti preostalo zdravo korijenje biljke pa primijeniti fungicid i koristiti novu teglu (ili dezinficirati postojeću odgovarajućim sredstvima).

Kada je riječ o truljenju korijena, najbolja stvar koju možete napraviti jest prevencija. To ćete učiniti tako da osigurate da vaše sobne biljke imaju zemlju koja je dobro propusna i da njihove posude imaju rupe za drenažu na dnu.

Također, pazite da slučajno ne pretjerate s vodom. Zapravo, općenito je mnogo sigurnije napraviti grešku i premalo zalijevati nego pretjerano (iako je ravnoteža idealna).

Pepelnica

Pepelnica je gljivična bolest koju je lako prepoznati. Oboljele biljke izgledaju kao da su posipane šećerom u prahu, a sve počinje pojavom okruglih pjega koje se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu, no obično se nalaze na gornjim dijelovima lišća.

Ova bolest najčešće zahvaća biljke koje se nalaze u kombinaciji sjene te toplih i suhih uvjeta, a javlja se nasumično. Liječi se fungicidima, no pomažu i ulje nima, vapneni sumpor te soda bikarbona (pomiješajte žličicu sode s litrom vode).

Spriječiti je možete dovoljnom količinom Sunčeve svjetlosti (naravno, ako je biljka može podnijeti) te kruženjem zraka tako što ćete ukloniti razni otpad i predmete koji je okružuju.

Biljna hrđa

Ova bolest manifestira se u obliku prašnjavih narančastih mrlja koje izgledaju poput hrđe na metalu. Kao i hrđa, također se širi vodom, no riječ je o gljivičnoj bolesti. Javlja se u vlažnim uvjetima, posebno kod biljaka koje zahtijevaju puno vode, a nisu u teglama s dobrom drenažom.

Nemojte napraviti grešku i baciti biljku. Jednostavno uklonite zaražene dijelove, a zatim nanesite bakreni sprej ili sumporni prah.

Njenu pojavu možete spriječiti tako da izbjegavate prskati lišće i pravovremeno uklonite zahvaćene dijelove.

Čađava, siva i bijela plijesan

Čađava plijesan, kao što joj ime kaže, izgleda poput čađe ili pepela. Iako ova bolest nije izravno štetna za biljke, ometa fotosintezu i može se pokazati smrtonosnom ako se ne liječi. Uzrokuju je štetočine, najčešće bubamare i tripsi, pa je u liječenju ključno prvo ukloniti nametnike, a potom sve poprskati fungicidom te ukloniti oštećeno lišće.

Isto tako, bijela plijesan (slična pepelnici, ali više nalik prašku) nije smrtonosna, ali će narušiti zdravlje i ljepotu biljaka. Najbolji tretman za nju je kombinacija vode, sode bikarbone i sredstva za pranje posuđa.

Za razliku od njih, siva plijesan pojavljuje se u obliku sitnih točkica na lišću koje postupno rastu, pritom uništavajući biljku koja počinje dobivati smeđe rupe. Srećom, isto nije smrtonosna te je nerijetko dovoljno maknuti zahvaćene dijelove i staviti je na položaj s boljom cirkulacijom i manje vlage.

Biljni virusi

Biljni virusi obično se manifestiraju kao pojava žutih površina na lišću, u obliku mrlja i pruga, a ponekad i kao abnormalnosti cvijeta i ploda.

Nositelji su obično insekti i štetočine, a s obzirom na to da je riječ o virusu, lako je moguće da će ova zaražena biljka zaraziti sve ostale u vašem domu. Stručnjaci savjetuju da je ili stavite u karantenu i tretirate sredstvima protiv nametnika ili - bacite...

Nedostatak hranjivih tvari

Za kraj, osim bolesti, biljke venu zbog nedostatka hranjivih tvari, a to možete prepoznati pojavom žutog lišća i slabe cvatnje. Točnije, lišće zbog nedostatka dušika može požutjeti ili posmeđiti jer je on velik dio onoga što biljke održava zelenima i lisnatima.

S druge strane, nedostatak kalija često se očituje žutim ili ljubičastim nijansama listova i slabom cvatnjom. Ako biljka pokazuje spor rast i mutno žuto lišće, možda joj nedostaje magnezija. Lišće također može pocrvenjeti i početi otpadati.

Glavni uzroci su previše suho ili pjeskovito tlo i neodgovarajući pH (kao što je vrlo kiselo ili alkalno tlo). Prekomjerna upotreba gnojiva s visokim udjelom kalija također je poznat uzrok propadanja biljaka.

Možete im pomoći da se brzo oporave pomoću odgovarajućeg gnojiva, a najbolja prevencija je povremena doza zdravog komposta i organske tvari te adekvatna količina zalijevanja.