U današnja turbulentna vremena ne možemo ne primijetiti da je upravo sustav stambene štednje jedno od sigurnih utočišta koje vas može osigurati od 'divljanja' tečaja švicarskog franka i potencijalno eura. Najvažnija osobina sustava stambene štednje je stambeno kreditiranje uz fiksnu kamatnu stopu.

Oni koji su prije početka recesijskog razdoblja dizali kredite u švicarskim francima danas imaju rate veće i za 60%. Istovremeno, korisnici kredita stambenih štedionica već 11 godina imaju iste rate tako da prednosti stambene štednje za korisnika stambenog kredita ne treba posebno naglašavati.

Interesantan je i makroekonomski utjecaj sustava stambene štednje. Ako su stambene štedionice kreditno aktivne, a trebale bi biti u što većoj mjeri, onda na direktan način potiču stanogradnju, kupoprodaju nekretnina i vezane usluge te se na taj način pune blagajne mnogih privrednih subjekata, a time i kasica državnog proračuna.

Konkretno, u uvjetima kada stambene štedionice financiraju stambene potrebe građana kroz stambene kredite, državni proračun ima 2,5 puta veće prihode od različitih oblika poreza i doprinosa u odnosu na troškove za državna poticajna sredstva ili 1 kuna iz proračuna za poticaje vraća u proračun 2,5 kuna kroz poreze. Veća kreditna aktivnost stambenih štedionica, dakle znači i veći prosperitet ukupne domaće ekonomije.

Izvrstan omjer štednih depozita i kredita građanima ima Wüstenrot stambena štedionica. Oko 15% građana Hrvatske štedi u stambenim štedionicama. Sam Wüstenrot drži 23% štednih depozita. Istovremeno, Wüstenrot ima 40-postotni udio u kreditima čime se, kažu u ovoj stambenoj štedionici, posebno ponose.

Više informacija saznajte na www.wuestenrot.hr