Luk po kojemu se Sunce kreće preko neba nastavit će se penjati sve više dok ne dosegne svoj vrhunac s ljetnim solsticijem 20. lipnja, a toplo vrijeme i sunčani dani nastavit će se sve do jesenske ravnodnevnice.

Iako ove vedre vijesti kod nekih svjetskih moćnika bude nadu da će koronavirus nekim čudom isčeznuti, istina je da zapravo nitko ne zna kako će toplije vrijeme utjecati na SARS-CoV-2, jer se radi o potpuno novom virusu.

'Činjenica je da u proljeće virusi gripe i druge vrste koronavirusa koje uzrokuju prehladu često blijede, ali ne znamo kako će se ponašati ovaj virus', rekao je na saslušanju pred članovima američkog Kongresa dr. Anthony Fauci, šef američkog Nacionalnog istituta za alergije i zarazne bolesti i dodao kako moramo pretpostaviti da će situacija biti sve gora i gora, a ne nadati se.

I ostali stručnjaci za zarazne bolesti, piše Los Angeles Times, složni su da jednostavno moramo pričekati i vidjeti.

'U ovom trenutku još uvijek ne znamo dovoljno o ovom virusu da bismo mogli znati kako će se ponašati s vremenom', kaže dr. Pritish Tosch, specijalist za zarazne bolesti klinike Mayo.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) bilježi da je virus koji uzrokuje COVID-19 zarazio ljude na svim kontinentima osim Antarktici, što znači da se može prenijeti u sve dijelove svijeta, pa i one s vrućom i vlažnom klimom.

Novi koronavirus se proširio i Južnom polutkom na koju u četvrtak stiže jesen, a Australija je tijekom ljetne sezone prijavila više od 500 slučajeva zaraze i pet smrtnih slučajeva. U Brazilu je zasad zabilježen jedan smrtni slučaj na više od 300 zaraženih, no treba imati na umu da je zaraza tamo tek stigla.

Stručnjak za zarazne bolesti s Harvada, ugledni epidemiolog Marc Lipsitch, kaže da je mit kako je koronavirus koji je uzrokovao epidemiju teškog akutnog resoratornog sindroma (SARS) 2003. godine, nestao sam po sebi s dolaskom toplijeg vremena.

'Za smrt SARS-a nisu zaslužni prirodni uvjeti, nego je ubijen izuzetno intenzivnim javnozdravstvenim intervencijama, poput izolacije zaraženih i stavljanja u karantenu onih koji su bili u kontaktu s njima', napisao je nedavno Lipsitch.

Osim toga, spominje Lipsitch, bilo je lakše prepoznati oboljele od SARS-a koji su bili najzarazniji jer se bolest manifestirala na vrlo osebujan način. Novi koronavirus, potpuno suprotno tome, šire nositelji koji su i dalje naizgled zdravi. U slučaju COVID-a-19 ključnu ulogu u eksplozivnom širenju koronavirusa imaju zaraženi ljudi dovoljno dobre kliničke slike da ostanu izvan bolnice.

Simptomi koronavirusa i tko je u rizičnoj skupini

Zima je ove godine svoje mjesto proljeću kalendarski gledano ustupila jedan dan ranije zbog prijestupnog dana u veljači. Iako ne znamo kako će to utjecati na koronavirus, vjeruje se kako će topliji proljetni i ljetni dani pozitivno djelovati po pitanju gripe iz nekoliko razloga:

• Nakon zime koju smo uglavnom proveli u zatvorenom s drugim ljudima, napokon izlazimo van gdje je manja vjerojatnost udisanja zraka kojega dijelimo s nekim zaraznim.
• Sunčeva svjetlost potiče sintezu D vitamina u tijelu. Duži dani nose i više sunčeve svjetlosti, pa će u nama rasti i razine tog vitamina koji jača naš imunološki sustav.
• Topliji zrak sadrži više vlage, što nije povoljno za viruse poput onih gripe koji za širenje preferiraju hladnije i suše uvjete. Proljetni dani vjerojatno nose više temperature i veću relativnu vlažnost zraka.

Hoće li ovi čimbenici. ili možda neki drugi, utjecati na tijek pandemije COVID-a-19, tek ćemo vidjeti.

Do tada, sve što možemo činiti je poštivati javnozdravstvene mjere koje donose nadležne službe. Na nacionalnoj razini izvještaji su svakodnevno u 9 i 16 sati, a situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj, kao i preporuke možete ponaći na koronavirus.hr.

Mjere zaštite od koronavirusa