Znanstvenici upozoravaju da ispiranje WC školjke vodom može proširiti hrpu bakterija i virusa po toaletu
Znanstvenici su se pozabavili starom teorijom i došli do iznenađujućih otkrića.
Da, nažalost ispiranje WC-a nakon nužde moglo bi biti puno štetnije nego što ste očekivali! Znanstvenici kažu da ispiranje ispušta milijune sićušnih kapljica koje se šire zrakom na svaku površinu kupaonice. Ali može li nas spuštanje daske učinkovito zaštititi od tog kontaminiranja? Nažalost, znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni kažu da zapravo nema razlike je li daska spuštena ili podignuta.
Ipak, upozoravaju da redovito čišćenje WC-a dezinficijensom može eliminirati najgore bakterije i učiniti ispiranje sigurnim.
Znanstvenici kažu i da ispiranje može osloboditi oblak bakterija i virusa u obliku aerosola u zrak - no je li bolje ostaviti dasku dignutom ili je spustiti prilikom ispiranja?
OPREZ!
Ovo su najviše kontaminirana područja kupaonice nakon puštanja vode:
Voda u WC školjci
Četka za toalet
WC školjka (gornji i donji dio)
Pod oko WC-a
Zidovi kupaonice
WC daska
Još od 1950-ih dobro je poznato da ispiranje WC-a dovodi do eksplozije fekalnih tvari, vode iz WC školjke i svega drugog što bi moglo biti u njoj. No to uključuje i sve ono što ne možemo vidjeti, jer znanstvenici kažu da WC školjke sadržavaju tako male kapljice da tvore nevidljivu aerosolnu maglicu. Prethodne studije sa Sveučilišta Colorado koristile su zeleno svjetlo i lasere kako bi otkrile da te okom nevidljive čestice mogu letjeti jako daleko iznad WC školjke u roku od osam sekundi. Ono što još više zabrinjava je to što ovi aerosoli mogu lebdjeti te nositi bakterije i viruse po kupaonici, prekrivajući sve površine i ljude koji su prisutni, što može dovesti do širenja bolesti poput E. coli, norovirusa, pa čak i virusa SARS-CoV-2.
No pravilo o obaveznom spuštanju daske, kako ističu istraživači, ipak nema značajnu znanstvenu osnovu.
U njihovoj studiji objavljenoj u American Journal of Infection Control navodi se sljedeće: 'Moguća korist od poklapanja zahodske školjke dok puštamo vodu da bi se smanjila kontaminacija toaletnih površina nije empirijski dokazana.'
Kako bi saznali što se zapravo događanja, istraživači su kontaminirali javni i privatni zahod uzorcima bakterijskog virusa MS2 kao model za E. coli. Zahodi su potom isprani i nakon minute uzeti su uzorci s raznih površina oko njih.
Zatim su prebačeni u laboratorij i proučavani kako bi se vidjelo koliko su kontaminirani.
Ono što je bilo iznenađujuće je da nije bilo statistički značajne razlike kad bi se poklopila WC školjka ili ne.
Znanstvenici su otkrili da su uzorci uzeti oko WC-a bili jednako kontaminirani bakterijskim virusom MS2, bez obzira na to je li daska bila dignuta ili spuštena. Umjesto toga, istraživači su pronašli dokaze da je poklapanje vjerojatno promijenilo putanju maglice - dolje prema podu, a ne ravno u zrak. Sve u svemu, WC školjka je bila najviše kontaminirano područje, i na vrhu i na dnu, a zatim pod oko nje te zidovi s obje strane. Međutim čini se da je sama daska zahodske školjke ostala neočekivano čista.
Iznenađujuće, kontaminacija dna ili vrha daske zahodske školjke bila je konstantno niska, bez obzira na položaj daske prije ispiranja. Utvrđeno je i da su javni zahodi koji nemaju dasku za zatvaranje konzistentno više kontaminirani od kućnog zahoda.
No istraživači sugeriraju da je to vjerojatno zbog većeg protoka vode u školjci tijekom ispiranja u javnim WC-ima. Ali ovo sad ne znači da trebamo prestati puštati vodu jer postoji najbolje rješenje.
Znanstvenici su naime testirali kako se bakterije šire tijekom rutinskog čišćenja zahoda sa i bez upotrebe dezinficijensa.
Otkrili su da čišćenje samo četkom širi bakterijski virus MS2 na nju, njen držač i dijelove okolnog područja, no snažno četkanje uz dodavanje dezinficijensa smanjilo je kontaminaciju WC vode za 99,99 posto u usporedbi sa samim četkanjem.
Iako sredstvo za dezinfekciju nije spriječilo širenje nekih bakterija u obliku aerosola po kupaonici, značajno je smanjilo količinu onih preostalih u WC-u. Dakle dodavanje dezinficijensa u WC školjku tijekom čišćenja dovelo je do značajnog smanjenja količine bakterija u WC školjci.
S obzirom na značajan učinak dezinficijensa na razine bakterija u vodi, istraživači kažu da je redovita dezinfekcija zahoda najbolji način da se ovaj rizik svede na minimum.
Korištenje dezinficijensa posebno je važno kada član kućanstva ima oslabljen imunološki sustav.
Stoga znanstvenici preporučuju 'redovitu dezinfekciju svih površina toaleta nakon pranja WC školjke i/ili korištenje dezinficijensa koji ostavlja mikrobicidno djelovanje, osobito ako u kućanstvu živi osoba s aktivnom infekcijom virusom, poput norovirusa, koji uzrokuje akutni gastroenteritis.