Skvotiranje je zaposjedanje prostora bez dozvole vlasnika, a najčešće se zaposjedaju prazni i zapušteni prostori čija je vlasnička situacija nejasna. Dakle, skvoteri taj zauzeti prostor nazivaju skvot, što dolazi od engleskog glagola to squat, što pak znači naseliti se bez dozvole. Sama ideja potječe iz sjeverne Europe osamdesetih godina, a i danas je najčešće vezana za anarho-punk subkulturu. Ljudi koji odluče živjeti na taj način pristupaju vrsti kolektivnog života i stvaraju organiziranu zajednicu. Osim tih, prvenstveno praktičnih životnih razloga, postoji i skvotiranje iz političkih razloga, kao dokaz svojih političkih stavova. Time se želi napasti privatno vlasništvo, službena politika, sistem cijena i tržišta, a najviše programiranost i konformizam ljudi.

Zakon je prema skvotanju različit u svakoj zemlji; u Nizozemskoj je skvotiranje legalno ako je prostor napušten više od godinu dana. U Škotskoj je to krivično djelo, a u velikom broju zemalja prekršaj koji se riješava građanskom parnicom. Najteže je tretirano u Teksasu gdje čovjek može biti ubijen ako se zatekne na tuđem posjedu. Hrvatska si uzima za pravo da skvotere iz objekta može izbaciti u bilo kojem trenutku, ali se njihov čin ne smatra zločinom.

U Hrvatskoj, najveći i najdugovječniji skvot je bivša vojarna JNA Karlo Rojc u Puli. Površine je oko 20.000 kvadratnih metara, a 1991. polako je naseljavaju skupine bendova, aktivista, umjetnika. Danas je Rojc multikulturni društveni centar kojim autonomno upravljaju njegovi korisnici i u kome se nalazi 70 udruženja od kojih je većina aktivna. U manifestu Rojca stoji da se protive bilo kakvom obliku nacionalizma, seksizma, homofobije i nasilja, a zalažu se za solidarno društvo bez ikakvih privilegija.

U ovoj rubrici svaki tjedan možeš pročitati neku zanimljivost ili otkačenu činjenicu kojom možeš iznenaditi svoje vršnjake, ali i one puno starije!