Masnoće u prehrani okružene su nizom predrasuda. 'Obično smatramo da su masnoće u hrani isto što i masne naslage na bokovima. Ali to doista nije isto. Naše tijelo treba neke masne tvari', komentira nutricionistica i autorica knjiga o prehrani Bonnie Taub-Dix. Unosom primjerenih količina dobro odabranih masnoća nećete samo postići da vaša hrana nema okus stiropora, nego ćete tako izgubiti nešto suvišnih dekagrama (da, dobro ste pročitali).

Uz to, masti unose važne hranjive sastojke u naše tijelo. 'Vitamini kao što su , , i K često zovemo topiteljima masti, jer oni se trebaju vezati s masnoćama da bismo ih apsorbirali', objašnjava Taub-Dix. Zato je dobro začiniti salatu niskokaloričnim dresingom – tako ćemo dobiti najviše vitaminske vrijednosti iz biljaka, a istodobno ćemo stvoriti podlogu koja će nas osloboditi kasnije napasti da posegnemo za nekim međuobrokom.

'Tajna uspješne dijete je pronaći zadovoljstvo za svoj želudac, kako ne biste cijeli dan mislili o hrani', kaže Bonnie Taub-Dix. 'Istraživanja kažu da se hrana sa zdravim masnoćama, kao što su avokado i orašasti plodovi, duže probavlja i samim time produžuje osjećaj sitosti.'

Low fat laž
Krajem prošlog stoljeća uvriježila se nutricionistička teorija da potpuno eliminiranje masnoća iz prehrane rješava sve probleme. Ova pošast bila je najprisutnija u Americi, a otud stiže i uvjerljiv demanti njezine učinkovitosti: dok su godine 2000. Amerikanci konzumirali znatno manje masti nego početkom sedamdesetih, ipak je broj kalorija koje su žene dnevno unosile porastao za 300! Razlog je vrlo jednostavan – u nedostatku masti, u potrazi za energijom okrećemo se šećerima. 'Poruka doktrine 'low fat' bila je da je dovoljno izbjeći masti i time više ne treba misliti o kalorijama', komentira Taub-Dix.

Izbacujući sve masnoće odričete se i onih koje vam mogu pomoći u postizanju vitke linije. Naravno, sve studije pokazuju da su monosaturirane masnoće (poput onih koje nalazimo u orašastim plodovima) korisne za naš organizam i presudne su u sprečavanju taloženja masnih naslaga na našem tijelu. Jer poanta odnosa prema mastima jest da stalno treba imati na umu odakle dolaze. Pravilna kombinacija masnoća i ugljikohidrata u istom obroku popravit će vaš šećer u krvi i spasit će vas napasti da u napadu gladi gurnete ruku u čips.

Ipak, s mastima uvijek treba ruku držati na ručnoj. Budite disciplinirani s količinama, rasporedite ih tijekom cijelog dana. Ujutro mažite kikiriki maslac na tost, za ručak salati dodajte maslinovog ulja, za krizne napadaje gladi imajte pri sebi lješnjake i bademe.

Namirnice za izbjegavanje
Uza sve prihvatljive vrste masti, postoje i one koje treba potpuno prekrižiti: glavni su neprijatelj masnoće koje su proizveli ljudi, koje povećavaju razinu neželjenog i smanjuju razinu dobrog kolesterola. Za razliku od drugih nesaturiranih masnoća, koje su dobre za naš organizam, ove su proizvedene procesom poznatim pod imenom hidrogenacija. Pojednostavljeno, one doprinose da namirnice duže traju. Na primjer, neke vrste keksa mogu sadržavati hidrogenirane ili djelomično hidorogenirane masti, kako bi im se povećala trajnost.

Kako utvrditi koji ih proizvod sadrži – to zahtijeva vještinu i pažnju. Ponekad ih nema na deklaracijama kada su prisutne u malim količinama (manje od 0,5 grama), no one su ipak tu. Zato je preporučljivo izbjegavati proizvode koji u sebi sadrže bilo koju inačicu hidrogeniranih ulja. I na kraju, uvijek valja imati na umu da treba paziti na veličinu porcija. Čak i kada u prehrani imate samo korisne masti, to i dalje ne znači da ih možete unositi u neograničenim količinama. Jer masnoće u svakom obliku imaju dvostruko više kalorija od ugljikohidrata.

'Često se događa da ljudi odabiru dobre namirnice, ali previše njih', zaključuje Taub-Dix. Maslinovo ulje je prvo na crnoj listi njezinih klijenata: šalica sadrži oko dvije tisuće kalorija, a dok ga prelijevamo po salati ili povrću, rijetko mislimo da činimo nešto što nam šteti.