1. Možda vam nije poznato da bi, kad bi sva mora na našem planetu isparila, ostalo soli dovoljno za izgradnju ogromnog zida širokog kilometar i pol, a visokog čak 282 kilometra.

2. Otac moderne kemije Antoine Laurent de Lavoisier (1743-1794) 1776. godine objelodanio je prvu analizu morske vode. Prvi je svratio pažnju na geokemijsku ulogu vode u glavnom sedimentacijskom kružnom toku. Svojim pokusima je ustanovio da u jednom kilogramu mora ima 27 grama kuhinjske soli, tri grama magnezija i 35 grama raznih drugih soli.

3. Titulu najslanijeg mora na svijetu ima Mrtvo more. U jednoj litri Mrtvog mora ima 260 grama soli, dok je u Sredozemnom moru 38 grama u litri. Osim što je najslanije more (na njemu sol izgleda kao santa leda), Mrtvo more je i najniža točka na Zemlji. Nalazi se 396 metara ispod razine mora. Svake godine razina Mrtvog mora pada za čak jedan metar! Zbog velike količine soli u njemu se nije mogao razviti život osim nekih biljaka, pa je zato i dobilo naziv Mrtvo more.

4. Na dubini od 150 metara temperatura mora je stalna i iznosi tri stupnja Celzija.

5. Na otvorenim morima valovi mogu dosegnuti veličinu od 30 metara! Na svu sreću, na Jadranskom moru valovi ne prelaze pet metara, ali u kombinaciji s vjetrom znaju biti jednako opasni.

6. Valovi imaju nevjerojatnu snagu. O tome svjedoči zapis uklesan u stijenu lukobrana Porporela u Dubrovniku koji kaže da je 25. veljače davne 1879. godine more izbacilo stijenu tešku tri tone!

7. Ribe koje žive ispod 800 metara u dubini mora nemaju oči.

8. Žuto more dobilo je naziv zbog žutog mulja i blata koje donose rijeke koje se ulijevaju u njega.

9. Jadransko more ima 1185 otoka i otočića, od kojih je pedesetak naseljeno.

10. Krk i Cres najveći su otoci u Jadranskom moru, a imaju površinu (svaki zasebno) od 405,78 kilometara kvadratnih.