Od bodlji morskog ježa preko opeklina od meduza i vatrenog crva do potencijalno fatalnog susreta s kamenom ribom - evo na što vrijedi pripaziti u plićaku
Plaže na Jadranu krcate su kupačima te su oni jedva dočekali vruće dane za uživanje u čarima mora, sunca i svih ljetnih radosti. No sve pada u vodu ako imate nesreću susresti se s nekom od opasnih životinja koje vrebaju u plićaku.
vezane vijesti
Bolni ubodi ježinaca, opekline meduza ili vatrenog crva i bakterijske infekcije samo su dio opasnosti koje vas mogu zateći već pri samom ulasku u more.
Kako biste smanjili mogućnost da vam ovakvi susreti pokvare odmor iznimno neugodnim i potencijalno fatalnim posljedicama (poput onih zadobivenih prilikom napada kamene ribe), donosimo pregled najčešćih prijetnji koje vrijedi izbjeći na plaži.
Ježinci
Među najčešćim ozljedama pri kupanju su ubodi morskog ježa, čije duge i oštre bodlje ulaze duboko u kožu, a nerijetko i probijaju kost. Time dolazi do iznimno bolne ozljede te ona može uzrokovati daljnje zdravstvene poteškoće.
Naime farmakologinja i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo u razgovoru za tportal pojasnila je da većina ozljeda od bodlji morskih ježeva nastaje nakon što se one prelome i ostanu u koži uzrokujući lokalnu reakciju. Ako se ne uklone, mogu migrirati u dublja tkiva uzrokujući granulomatozne lezije ili čak dospjeti do živca ili kosti. Tako mogu nastati bolovi u mišićima i zglobovima te dermatitis.
Kako smanjiti bol ako ste stali na ježa?
'Kad stanete na ježa, prvo što morate napraviti, koliko god bolno i mukotrpno bilo, jest izvaditi iglice pincetom. Pripazite na to da je sterilna. Prije nego što krenete u ovu 'operaciju', omekšajte kožu oko mjesta uboda. To ćete najbolje postići toplom vodom', rekla je farmakologinja i pojasnila:
'Može se koristiti i ocat jer otapa većinu površno smještenih bodlji; natapanje rane u octu nekoliko puta na dan i stavljanje octenog povoja može biti dovoljno. Kad vadite iglice, pripazite da ih ne slomite. Vadite ih što nježnije i kada ste gotovi, mjesto uboda obavezno dezinficirajte.'
Meduze
Meduze za čovjeka predstavljaju dvostruku opasnost - od opeklina i od larvi koje mogu uzrokovati kožne iritacije. Potonje, naime, mogu ući ispod kupaćeg kostima i uzrokovati osip ili svrbež, a ova reakcija nastaje zbog njihovih žarnjaka, malih struktura koje ispuštaju toksine.
Svrbež može biti intenzivan i neugodan, a iritacija može trajati nekoliko dana, dok će u pojedinim težim slučajevima doći do nastanka mjehurića i plikova na koži.
Najčešće se pojavljuju u onečišćenom moru pa je važno dobro se isprati ako sumnjate da ste se kupali u takvom području, a eventualne simptome tretirati kremama koje smanjuju svrbež i iritaciju.
S druge strane, opekline su učestalija pojava. Farmakologinja Ana Soldo pojasnila je da o vrsti meduze ovisi ozbiljnost simptoma te kolika je zahvaćenost površine kože na koju utječe njezin otrov.
U većini slučajeva otrov se ne širi daleko od mjesta kontakta, pa upalna reakcija ostaje lokalizirana na tom području. Liječenje takve opekline uglavnom se sastoji od dva koraka – ublažavanja boli i liječenja alergijske reakcije ako se pojavi.
Što napraviti kada vas opeče meduza?
'Kad vas opeče meduza, ostavlja brojne sitne ubodne stanice na površini kože te one dalje prodiru u nju i pogoršavaju reakciju, uz pojačanu bol i nelagodu, naročito ako je došlo do ponovljenog dodira. Prvo što trebate učiniti jest oprati zahvaćeno područje morskom vodom. Sol u određenoj mjeri pomaže u inaktiviranju toksina. Osim toga, ispiranje morskom vodom pomaže u uklanjanju iglica s kože. Nakon ispiranja mjesta uboda, sljedeći korak je uklanjanje ubodnih stanica preostalih na površini kože. Stavite rukavice i uz pomoć pincete uklonite ostatke iglica', rekla je u razgovoru za tportal, u kojem je pojasnila i kojim si dodatnim sredstvima možemo pomoći u ublažavanju opekline.
Vatreni crvi
Iako vatreni crvi sami po sebi nisu opasni, blizak susret s njima lako bi mogao završiti vrlo bolnom i neugodnom ozljedom.
'Možemo ih vidjeti između kamenja, na stijenama, između oblutaka ili pri dnu mora. Sigurno neće tek tako doći i napadati ljude, oni se nas boje više nego mi njih! Problem nastaje kada ih dodirnemo ili na njih stanemo jer se tada brane te nas opeku', istaknula je za tportal specijalistica za biologiju, ekologiju i molekularnu genetiku morskog zooplanktona dr. sc. Mirna Batistić, ravnateljica Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Kako umanjiti bol nakon susreta s vatrenim crvom?
Dobra vijest je da postoje načini kojima ćete umanjiti bol, počevši od vađenja bodlji, u čemu bi vam mogla pomoći ljepljiva traka.
'Pomoći će i ispiranje mjesta uboda alkoholom ili octom jer će smanjiti intenzitet boli, a u slučaju jakih alergijskih reakcija potrebno je nanijeti umirujuće kreme s aloe verom ili antihistaminske kreme, dostupne bez recepta. U slučaju jakih bolova slobodno se nekoliko dana mogu uzimati tablete', nadodala je Soldo.
Vatreni crvi sve češći u Jadranu
'U podmorju otoka Mljeta zabilježena je pojava vatrenog crva (Hermodice carunculata), zavičajne vrste Jadrana, koja uslijed zagrijavanja mora uzrokovanog klimatskim promjenama postaje sve prisutnija i u njegovom sjevernom dijelu. Vatreni crv nedavno je uočen i na otoku Krku. On pripada razredu mnogočetinaša (Polychaeta) koji ima čekinje poput bodlji kaktusa koje prodiru u kožu, što uzrokuje iritaciju kože i bolan osjećaj žarenja zbog ispuštanja neurotoksina palitoksina, jednog od najmoćnijih poznatih prirodnih toksina', istaknuo je prof. dr. sc. Jakov Dulčić u razgovoru za tportal.
Ova vrsta uočena je i oko Dubrovnika, Brača, Rogoznice te je sve češća i na sjevernom Jadranu.
Morski pauk
U pijesku u plićaku vrebaju i čak četiri autohtone vrste morskog pauka te svojim otrovom mogu izazvati velike probleme nakon uboda, upozorava prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.
'Bijelac, crnac, žutac - Echiichthys vipera i mrkulj četiri su vrste morskog pauka koje žive u Jadranu i to na svim terenima (pijesak, mulj, kamen). Otrovne su njihove bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i na škržnom poklopcu. Ubrzo nakon što se ubodete osjetit ćete neopisivu bol, a ona će se povećavati do nepodnošljivosti.'
Kamena riba
Prof. dr. sc. Dulčić upozorio je i na kamenu ribu (Synanceia verrucosa), jednu od najopasnijih u svijetu.
'Kamena riba primjer je vrste koja predstavlja opasnost za ljude. Njen ubod može biti fatalan', naglasio je ekspert.
Sivosmeđe je boje te s nepravilnim uzorcima koji joj omogućuju da se savršeno uklopi u okolinu, poput kamenja ili koralja. Često se nalazi u plićacima, gdje ju je zbog prirodne kamuflaže uglavnom gotovo nemoguće vidjeti. Opasnost se krije u njenim leđnim perajama naoružanima oštrim i otrovnim bodljama.
Ubod može izazvati intenzivnu bol, oticanje, paralizu i, u nekim slučajevima, smrt ako se ne pruži hitna medicinska pomoć.
Simptomi uboda kamene ribe
- Intenzivna bol: ubod uzrokuje izuzetno jaku bol, a ona može satima trajati
- Oticanje i crvenilo: zahvaćeno područje može postati otečeno i crveno
- Ozbiljniji simptomi: mogu uključivati mučninu, povraćanje, poteškoće s disanjem, vrtoglavicu i srčane probleme
Što učiniti ako vas je ubola kamena riba?
U slučaju uboda potrebna vam je hitna medicinska pomoć. No prije nego ona stigne, isperite ranu morskom vodom da biste uklonili ostatke bodlji. Potom pažljivo uklonite sve vidljive bodlje, ali nemojte pokušavati isisati otrov.
Potapanje zahvaćenog područja u vrlo toplu (ali ne prevruću) vodu može pomoći neutralizirati otrov i smanjiti bol. Toplina denaturira protein iz otrova, smanjujući njegovu učinkovitost.
Impetigo
Za kraj, u plićaku se nalazi i jedna nevidljiva opasnost - impetigo. Riječ je infektivnoj bolesti koju uzrokuju dvije vrste bakterija: Staphylococcus aureus ili beta hemolitički streptokok grupe A.
Jedan od izvora zaraze jest upravo bakterijom kontaminirana voda (poput bazena ili mora) koja izaziva infekciju kože oko 4-10 dana nakon kontakta.
Ova bolest poznata je i kao slatke kraste, a prisutna je kod djece i odraslih i vrlo zarazna. Najčešće se manifestira oko nosa i usta kao mjehuri koji se mijenjaju u rane prekrivene krastama boje meda.
Kako se liječi impetigo?
U liječenju impetiga obično je dovoljna lokalna terapija antibiotikom u formi masti ili kreme, a učinci lokalne terapije primjećuju se već za 1-2 dana. No kako biste se potpuno izliječili, potrebna je primjena barem 7-10 dana. Svakako uzmite u obzir i to da je osoba s impetigom zarazna 24 do 48 sati od početka terapije.
Evo kako prevenirati ozljede u plićaku
Iako je neke ozljede i bolesti teže prevenirati od drugih, poput zaraze impetigom naspram uboda ježinca, postoji nekoliko generalnih savjeta koji će vam uvelike pomoći da smanjite šanse od ozljeđivanja u plićaku.
Za početak, oprezno ulazite i izlazite iz mora. Gledajte gdje ćete stati, obraćajući posebnu pozornost na eventualnu pojavu morskog ježa ili vatrenog crva, jer njih je lakše uočiti.
Nošenje zaštitne obuće smanjit će potencijalne ozljede od teže uočljive kamene ribe ili manjih morskih crva, ali će vam i olakšati kretanje te smanjiti rizik od toga da se poskliznete i padnete. Također, izbjegavajte kupanje u onečišćenom moru, u kojem prijeti veća mogućnost zaraze.
Naposljetku, imajte spremnu bocu čiste vode, pincetu i sredstva za dezinfekciju koja će vam u najgorem scenariju poslužiti za sanaciju ozljeda.
