Iako vatreni crvi sami po sebi nisu opasni, blizak susret s njima lako bi mogao završiti vrlo bolnom i neugodnom ozljedom. S obzirom na to da ih je u Jadranu sve više, porazgovarali smo sa stručnjacima koji su upozorili kako ih prepoznati i izbjeći te što učiniti ako do ozljede ipak dođe.

'U principu je to vrsta koja je uobičajena i u našem moru te nije novost. No uz veće temperature došlo je i do njihovog većeg razmnožavanja te ih je sada više. Uz to se šire prema sjevernom dijelu Jadrana', pojasnila je za tportal dr. sc. Mirna Batistić, ravnateljica Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

Situacija nije alarmantna

Stručnjakinja je naglasila i kako nema razloga za paniku i pretjeranu zabrinutost zbog njihove povećane pojave u Jadranskom moru. Međutim, da biste izbjegli bolnu ozljedu, dobro je upoznati se s njihovim karakteristikama te mogućnostima saniranja rane.

'Njihovo daljnje razmnožavanje ovisit će o klimatskim promjenama, ali zasad nema naznaka da bi došlo do neke masovne pojavnosti. Trenutnu situaciju ne bih nazvala alarmantnom.'

Ove životinje posljednjih dana došle su u fokus nakon što su prijavljene dvije ozljede na području Rogoznice, a viđene su i u moru oko Brača i Dubrovnika posljednjih godina. Također, na plažama Budve u susjednoj državi uočeno ih je neuobičajeno mnogo, a to je posljedica sve većih temperatura mora uslijed klimatoloških promjena.

Ni u kojem slučaju nemojte dirati vatrenog crva

Vatreni crv, poznat i pod nazivom morski crv, najčešće je dugačak pet do 10 centimetara. Jarkih je boja u tonovima crvene i narančaste, koje su u prirodi signal drugim vrstama da je riječ o otrovnoj životinji koju se ne bi trebalo dirati. No upravo je njihova boja ono što privlači ljude, a posebno djecu, da ih dotaknu - i posljedično pretrpe ozljedu.

'Možemo ih vidjeti između kamenja, na stijenama, između oblutaka ili pri dnu mora. Sigurno neće tek tako doći i napadati ljude, oni se nas boje više nego mi njih! Problem nastaje kada ih dodirnemo ili na njih stanemo jer se tada brane te nas opeku', ističe specijalistica za biologiju, ekologiju i molekularnu genetiku morskog zooplanktona te savjetuje:

'Zato je važno oprezno ulaziti u more i gledati gdje ćemo stati, baš kao što bismo pazili da ne stanemo na ježa. Ako vatrenog crva i primijetimo ispod sebe, nema razloga za strah, dovoljno ga je preskočiti. On sigurno neće krenuti u napad i slično.'

Što učiniti ako vas je opekao vatreni crv?

Naime vatreni crvi imaju čekinje (bodlje) koje opeku kožu, nakon čega dolazi do reakcije slične onoj kao u slučaju dodira meduze. Netko ima veću, netko manju reakciju, ali u svakom slučaju ne radi se o po život opasnoj ozljedi. Najveća su opasnost za djecu u slučaju da ih iz znatiželje pokušaju uloviti ili kada sjede u plićaku, gdje se životinja kreće i može ih opeći.

Dobra vijest je da postoje načini kojima ćete umanjiti bol. Više o tome za tportal je govorila magistra farmacije i predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

'Za prvu pomoć treba izvaditi sve bodlje s mjesta uboda. Također, za one koji su iz neznanja dirali vatrenog crva, kažu da pomaže prianjanje ljepljive trake na mjesto uboda jer se njome izvlači dobar dio bodlji koje uzrokuju bol', rekla je farmakologinja i naglasila:

'Pomoći će i ispiranje mjesta uboda alkoholom ili octom jer će smanjiti intenzitet boli, a u slučaju jakih alergijskih reakcija potrebno je nanijeti umirujuće kreme s aloe verom ili antihistaminske kreme, koje su dostupne bez recepta. U slučaju jakih bolova slobodno se nekoliko dana mogu uzimati tablete.'

Dakle, čak i ako pretrpite ozljedu zbog kontakta s vatrenim crvom, nema pravog razloga za zabrinutost. Najvažnije je izvući sitne bodlje, čiji otrov jako peče te izaziva crvenilo i svrbež, te isprati iritiranu kožu kako biste smanjili bol. U svakom slučaju, pri ulasku i izlasku iz mora obratite pažnju gdje ćete stati te ove životinje ni u kojem slučaju nemojte dirati.