Prebrza vožnja, vožnja 'na repu' automobila ispred, prekomjerno trubljenje ili pretjecanje po desnoj strani opasne su radnje kojima u vožnji pribjegavaju mnogi agresivni vozači, ali postoji i ona vrsta ljutnje koja nadilazi ove opasne radnje, a psihijatri imaju i naziv za to. Riječ je o povremenom eksplozivnom poremećaju što ljude koji dožive nalet bijesa na cestama čini nasilnicima koji napadaju druge vozače, putnike ili automobile.

Autori izvješća koje je sastavila Arhiva opće psihijatrije tvrde da bi ovaj poremećaj mogao obuhvatiti do sedam posto stanovništva, što je oko 16 milijuna Amerikanaca. Iako se radi o bitno drugačijim prometnim uvjetima nego kod nas i na nalet bijesa utječu brojni faktori, brojka potencijalnih nasilnika na cestama svejedno je zabrinjavajuća.

Psihijatrijski poremećaj koji je najviše povezan s impulzivnim nasiljem obično započinje u djetinjstvu ili adolescenciji, a uključuje opetovane agresivne izljeve kroz godine koji se mogu manifestirati kao uništavanje imovine ili ozljeđivanje.

Sudionici ovakvih incidenata kao najčešće razloge nasilnog ponašanja navode: 'Ubacio mi se', 'Nije me pustio da ga preteknem', 'Prepirali smo se zbog parkirnog mjesta' ili 'Nitko meni neće pokazivati srednji prst'.

'Razlozi' sukobljavanja nisu slučajno pod navodnicima jer, prema izvješću AAA Zaklade za sigurnost prometa, zapravo se radi o okidačima - iako događaj zbog kojeg je došlo do incidenta može biti trivijalan, u svakom slučaju puno je tu i nagomilanog bijesa, neprijateljstva i frustracije.

Tko su kandidati za izljeve bijesa na cestama?

Prema izvješću AAA Zaklade, većina agresivnih vozača su relativno mladi, slabije obrazovani muškarci u dobi od 16 do 26 godina koji imaju povijest nasilničkog ili kriminalnog ponašanja, a i probleme s alkoholom ili drogom. Suprotno tome, izvješće Arhiva opće psihijatrije o povremenom eksplozivnom poremećaju (IED) ne razlikuje u većoj mjeri ljude s niskim ili visokim primanjima ili one višeg i nižeg stupnja obrazovanja.

Izvješće AAA Zaklade također navodi da se brojni slučajevi izljeva bijesa na cestama događaju kada počinitelji prolaze kroz neku vrstu emocionalne krize, poput gubitka posla ili partnera, procesa razvoda ili patnje uzrokovane ozljedama ili bolešću.

Međutim postoje i slučajevi kada ljudi blaže naravi nakon izuzetno lošeg dana na poslu sjednu za upravljač automobila i izliju bijes na cesti. Stotine vozača koji su iznenada odbrusili ili napali druge vozače zapravo su uspješni muškarci i žene, bez kriminalne ili nasilničke prošlosti, koji ne zlorabe alkohol i drogu. Također, potječu iz svih klasa, rasa, religija i dobnih skupina, a ima među njima i žena i starijih muškaraca.

Među njima je i oskarovac Jack Nicholson, a on je kao 57-godišnjak u predgrađu Los Angelesa izašao na crvenom svjetlu iz svog automobila s palicom za golf i iskalio bijes na vjetrobranskom staklu Mercedesa za koji je tvrdio da mu se ubacio i presjekao mu put na cesti.

Iako agresivni vozač može postati svatko, ipak postoje neke karakterne osobine koje nas čine sklonijima bijesnim ispadima na cestama. Kako se navodi u izvješću Arhive opće psihijatrije, osobe koje pate od povremenog eksplozivnog poremećaja slabo kontroliraju impulzivno ponašanje i u naletu gnjeva neproporcionalno eksplodiraju, daleko više od proživljenog stresa, a obično pate i od problema s raspoloženjem, anksioznosti ili problema vezanih uz zloupotrebu raznih supstanci. Ovaj poremećaj nije posljedica neke druge psihijatrijske bolesti, fiziološkog djelovanja nekog lijeka ili zdravstvenih stanja poput traume glave. Znakovito je to da je većina ljudi s IED-om u nekom trenutku bila liječena zbog problema s emocijama ili s raznim supstancama, ali samo 28,8 posto njih liječeno je zbog svojih ispada bijesa.

Psihijatar John Casada, specijaliziran za liječenje pacijenata s problemima bijesa, kaže da ljudi s klasičnim 'tipom A' ili natjecateljskom osobnošću imaju veću vjerojatnost za bijes.

'Taj tip ljudi koji uvijek mora rješavati sve na svoj način ona su vrsta ljudi koja teže podnosi frustracije u vožnji', kaže Casada.

Za razliku od ostalih vozača, koji isto doživljavaju stres u prometu, ali ne divljaju, cestovni nasilnici skloni su loše ponašanje drugih vozača na cesti ili njihove slabe manevarske vještine doživljavati kao napade na njih osobno.

'Sigurni su, naprimjer, kad god im se netko ubaci i presječe im put, da je ta osoba učinila to samo kako bi oni kasnili, uopće ne pomišljajući da bi ta osoba mogla imati neku hitnu situaciju ili je jednostavno pogriješila', objašnjava Casada.

Druga ključna stvar mentalnog sklopa osoba sklonih izljevu bijesa na cestama, ali i agresivnih vozača, može biti njihova želja za kažnjavanjem drugog vozača kojega žele 'naučiti pameti'. Sama vožnja prisiljava nas da budno promatramo pokrete i ponašanje drugih, puno više nego kad se samo šećemo ulicom. Ta dinamika, smatraju stručnjaci, ima tendenciju natjerati vozače na mišljenje kako je na njima odgovornost osigurati to da pogreške drugih vozača ne uzrokuju nesreće.

Dok će stav smirenijih vozača koji primijete neki loš manevar drugih biti 'hvala bogu da nitko nije stradao', vozači s bijesnim ispadima skloni su poraditi na tome da ukažu drugima na to koliko su opasni te da 'isprave' to ponašanje.

Skriva li se bijesni vozač u vama?

Želite li otkriti vašu sklonost izljevima bijesa na cesti, odgovorite na pitanja koja je sastavila AAA Zaklada za sigurnost prometa:

• Jeste li tip koji će naglo nagaziti kočnicu kako bi 'naučio pameti' vozača koji vam se vozi na repu?
• Ostavljate li za 40-minutnu vožnju samo pola sata pa bjesnite na vozače ispred sebe misleći da presporo voze?
• Jeste li ikada blokirali automobil koji pokušava pretjecati samo zato što mislite da ne bi trebao voziti tako brzo ili vas pretjecati?
• Psujete li druge vozače?
• Natječete li se s drugim vozačima u prometnim gužvama ili na naplatnim kućicama?

Ako je odgovor potvrdan na bilo koje od postavljenih pitanja, u vama se skriva provokator kojega biste trebali smiriti barem dok vozite.

Bespomoćno sjedenje u automobilu dok kasnite savršen je recept za stres, a dodate li tome nekoga tko se gura kroz prometne trake i pokušava se probiti ispred vas i svih ostalih, sigurno će to u vama izazvati bijes koji ćete teško obuzdati.

Povećanje stope agresivne vožnje i izlijeva bijesa na cestama posljedica je sve većih gužvi i vremena provedenog u prometu. Čak i ako inače ne bjesnite, možete primijetiti fiziološke učinke stresa u vožnji, poput ubrzanog rada srca, glavobolje, napetosti mišića i želučane nervoze.

'Stres priprema vaše tijelo na opasnost i bijeg, ali kad ste zaglavili u prometnoj gužvi i nemate mogućnost bijega, ti fiziološki učinci na kraju vašem tijelu rade štetu umjesto da mu pomognu', objašnjava Casada.

Bez obzira jeste li skloni izljevima bijesa na cesti, postoje stvari koje vam vožnju mogu učiniti manje stresnom.

• tijekom vožnje slušajte glazbu ili audioknjige
• budite razumni u očekivanjima koliko vam treba da stignete nekamo i dajte si dovoljno vremena, a pokušajte i isplanirati rutu kako biste izbjegli velike gužve
• razmislite o promjeni rasporeda dnevnih aktivnosti kako biste izbjegli najgore prometne čepove
• prije kretanja provjerite imate li dovoljno vode i sunčane naočale
• ne sjedajte za upravljač automobila ako ste ljuti, preumorni ili zbog nečega uznemireni i odvojite malo vremena kako biste se odmorili i smirili prije nego što se uključite u promet
• ako ste krenuli na duže putovanje, povremeno se odmorite, izađite i protegnite noge
• kad zapnete u prometu, pokušajte se opustiti i stvoriti ugodnije ozračje spuštanjem prozora ili pojačavanjem klima uređaja, stisnite zube i duboko dišite te omekšajte stiskanje upravljača svoga automobila
• ako je to izvan vaše kontrole, pomirite se s kašnjenjem i koristite javni prijevoz ukoliko vam je dostupan, a umjesto da se borite s prometnim gužvama, opustite se čitanjem knjige u autobusu, vlaku ili tramvaju.

Što učiniti da ne postanete žrtva bijesa na cestama

Ako čitajući sve ovo do sada niste pronašli potencijalnog nasilnika na cesti u sebi, vjerojatno vam je prošlo kroz misli što sve učiniti da ne postanete žrtva takvih vozača. Američka Nacionalna agencija za cestovni promet i sigurnost ima nekoliko preporuka:

• pokušajte učiniti sve kako biste se maknuli agresivnom vozaču s puta
• smjestite ponos na stražnje sjedalo i ne izazivajte vozače ubrzavanjem ili pokušajem sprečavanja ulaska u vašu traku
• vežite sigurnosni pojas
• izbjegavajte kontakt očima jer on može razbjesniti agresivnog vozača
• zanemarite agresivne geste drugih vozača i nikad ne odgovarajte na njih
• racionalno koristite trubu jer prekomjernim trubljenjem također možete iritirati druge vozače
• zaključavajte vrata, a kad ste u gradu, prozore i krovne otvore držite tek djelomično otvorenima
• agresivne vozače prijavite policiji
• prouzroči li agresivni vozač nesreću, zaustavite vozilo na sigurnoj udaljenosti od mjesta događaja, pričekajte policiju i prijavite ponašanje kojemu ste svjedočili
• proganja li vas bijesni vozač, nemojte voziti kući, nego u policijsku stanicu ili neko drugo mjesto na kojemu možete tražiti pomoć.

Osim izbjegavanja napada neprijateljski raspoloženih vozača, AAA Zaklada savjetuje izbjegavanje grešaka koje emocionalno uznemirene ljude mogu potaknuti da napadnu druge vozače. Želite li izbjeći gnjev nasilnika na cestama, držite se ovih preporuka:

• ne blokirajte put kojim prolazite
• ostanite na sigurnoj udaljenosti od automobila ispred sebe i nemojte se voziti 'na repu'
• uvijek pokazivačem signalizirajte prije prebacivanja u drugu traku i pazite da nikome ne presiječete put
• izbjegavajte desnu traku osim ako ne skrećete desno
• pažljivo parkirajte, ne zauzimajući više od jednog mjesta
• ne parkirajte na mjestima za invalide ako niste invalid
• koristite kratka svjetla, a ako po mraku zatrebate duga svjetla, ne zaboravite ih ugasiti kad vam ususret dolazi drugo vozilo
• ne kažnjavajte druge vozače blinkanjem dugim svjetlima
• ne blokirajte prolaz drugima kako biste popričali s nekim
• ne ometajte se u vožnji koristeći mobitel
• suzdržite se od stavljanja naljepnica, zastava i drugih znakova koji bi mogli izazvati bijes u nekome
• koliko god to izgledalo primamljivo, izbjegnite poriv da se uključite u bilo kakvu raspravu ili, još gore, da naučite pameti nekoga tko bjesni na cesti.

'Iskaljivanje bijesa na nekoga tko bjesni na cesti najgora je stvar koju možete učiniti. Pogledate li ih i reagirate, to će im samo povećati stres i učiniti ih još luđima. Ako vam netko priđe te počne gestikulirati i vikati, pustite ga da ispuše sve to iz sebe', savjetuje Casada.