Iako su visoke kazne za teške prekršaje itekako opravdane - prekršiteljima se u praksi nudi nekoliko mogućnosti. Koliko se kazne mogu umanjiti, mogu li se oprostiti, i zašto nije pametno čekati zastaru?.

Čak 3160 prekršitelja evidentirano je na cestama u samo pet dana otkako su na snazi nove, strože kazne, donosi RTL Danas.

'Najviše je prekršaja brzine, kao i inače, oko 30 posto. Interesantno da je sljedeći po broju prekršaja - nevezanje sigurnosnim pojasom. To inače nije bio takav postotak - veći od 20 posto. Ali to je samo na tragu onoga što tražimo - da se sankcioniraju prekršaji zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće', rekao je Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa.

Zato su i novčane kazne puno rigoroznije. Ipak, ovisno o težini prekršaja, i dalje je moguće platiti samo dio. Za kaznu do 2000 kuna možete platiti pola odmah na mjestu gotovinom ili karticom. Ako u roku od osam dana platite kaznu u iznosu od dvije do pet tisuća kuna - bit će za trećinu manja. A kazne veće od pet tisuća kuna izriče sud za teže prekršaje.

Najviša kazna zasad je ona od 24.000 kuna pijanom vozaču bez vozačke u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ipak, takav iznos rijetko tko ima pri ruci, a sud to uzima u obzir.

'Uvijek zakonodavac propisuje određeni raspon visine kazne. I uvijek se sve te olakotne okolnosti trebaju uzeti u obzir. Jer postoji takozvano zakonsko ublažavanje kazni koje imaju cilj da se smanje kazne i uzmu u obzir osobne obiteljske prilike počinitelja, pogotovo ta socijalna kategorija', govori odvjetnik Krešimir Škarica.

Moguće je i plaćanje na rate. Ali nije moguće - ne platiti. Jer, Fina će pokušavati dvije godine ovršno naplatiti dug. Ako to ne uspije - kaznu je moguće odraditi radom za opće dobro ili boravkom u zatvoru. Nakon tri godine dug odlazi u zastaru. Ali, ta osoba više ne može voziti niti registrirati automobil. Pa će prekršitelji možda ipak razmisliti dvaput prije divljanja na cesti.

'Visoka kazna ispočetka - pokazali su povijest i iskustvo - znači određeni uspjeh, ali na kratko vrijeme. Ako je samo visoka kazna rezultat prometne prevencije, onda ona dugoročno ne postiže svrhu, osim ako nije popraćena preventivnim mjerama i edukacijama mladih vozača', naglasio je Škarica.

Stradavanja na cestama sve je manje, a ovim izmjenama Zakona, nadaju se u policiji, nesreće bi trebale biti još rjeđe.

'Do 6. kolovoza imamo 15 posto manje stradalih. A to kad se izražava u ljudskim životima, to je 27 života, hajde nazovimo to na neki način, spašeno, tj. manje poginulih u odnosu na isti dan prošle godine', ističe Huljak.

Ako drakonske kazne spase još života, njihov je cilj ispunjen.