Nakon što je godinama zagovarao prehranu s niskim udjelom masnoća, doktor Oz nedavno je izjavio kako konzumiranje zasićenih masti možda ipak nije tako loše kako se smatralo. Osim toga, nedavna studija pokazala je kako nema pouzdanih dokaza za to da zasićene masti uzrokuju bolesti srca. No American Heart Association i dalje zagovara prehranu s niskim udjelom masnoća. Stoga se neminovno postavlja pitanje – jesu li zasićene masnoće potpuno štetne ili mogu čak doprinijeti zdravlju?
U novoj knjizi 'The Big Fat Surprise: Why Butter, Meat and Cheese Belong in a Healthy Diet' znanstvenica Nina Teicholz tvrdi kako zasićene masti nisu štetne. Kako kaže, i sama je nekoć kao i mnogi izbjegavala zasićene masti, ali nakon što je preuzela zadatak pisanja recenzija za restorane, shvatila je kako je počela gubiti na težini iako je svakodnevno konzumirala punomasno vrhnje i masno meso. To je pobudilo njezino znatiželju te je prije gotovo deset godina započela pisanje kritičkog osvrta na prehranu baziranu na smanjenom udjelu masnoća. Njezin zaključak - konzumiranje zasićenih masti može biti ključ razvoja zdravog i vitkog tijela.
Da se ne bi pretjeralo s unosom kalorija, konzumacija veće količine masnoća uvjetuje konzumaciju manje količine ugljikohidrata. Dijete s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata (prehrana LCHF) ponovno su u modi, posebice populariziranjem dijete paleo, a mnogi upravo ugljikohidrate krive za sve veću stopu pretilosti.
Osim toga, kako se navodi, prehrana s niskim udjelom masnoća po pitanju mršavljenja daje skromne rezultate, a kod nekih ljudi uopće ne funkcionira. Doktor Peter Attia navodi kako je kod njega prehrana sa smanjenim udjelom masti rezultirala pretilošću i u konačnici metaboličkim sindromom, koji je uvjet za razvoj dijabetesa i srčanih bolesti. Kako naglašava, pretili ljudi nemaju uvijek problema s viškom kilograma zato što su lijeni, već je određeni broj ljudi osjetljiviji te u njih razina inzulina prebrzo raste nakon obroka ugljikohidrata i zaključava energiju u masnom tkivu.
Kako piše thedailybeast.com, liječnici pacijentima nerijetko prepisuju prehranu s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata (LCHF prehrana). Tako Rakesh Patel, obiteljski liječnik u Arizoni, bilježi drastično poboljšanje stanja srčanih bolesnika ovim režimom prehrane, s time da prethodni režim dijete s niskim udjelom masti nije lučio rezultate.
Doktor Patel dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti pacijentima prepisuje posljednje četiri godine te također bilježi zadivljujuće rezultate. Na pitanje zašto se kod srčanih bolesnika uočavaju pozitivne promjene nakon prepisivanja dijete s visokim udjelom masti, premda American Heart Association i dalje zagovara prehranu s niskim udjelom masti, Patel kaže kako vjeruje da je znanost zapravo na njegovoj strani. 'Za 80 posto ljudi s kardiovaskularnim bolestima problem predstavlja glikemijski šećer, a njihovom stanju štete upravo ugljikohidrati.'
Premda i dalje prevladava mišljenje kako je prehrana s manjim udjelom masti zdravija, sve veći broj stručnjaka zagovara suprotno. Protivnici LCHF-a tvrde kako taj način ishrane može narušiti zdravlje. Doktor Ornish postao je poznat tijekom 1990-ih kada je bolesti koronarnih arterija uspio smanjiti pomoću prehrane s niskim udjelom masnoće, vrlo nalik vegetarijanskoj prehrani. Od tada i drugi liječnici, poput Caldwell Esselstyn, koriste vegansku prehranu s nedodanim masnoćama u liječenju stanja poput aterosklerotskog plaka. No doktor Patel to gleda na sasvim drugačiji način tvrdeći kako je i taj oblik prehrane ima nizak udjel ugljikohidrata te nije bitno ako se prehrana ispuni biljkama ili mastim, sve dok je udio ugljikohidrata nizak.
No što je na kraju točno? Teško je reći. 'Istina' može biti činjenica da prehrana LCHF nije odgovor za svakog pacijenta, no čini se kako zasićene masti možda ipak nisu toliko štetne koliko se smatralo. Činjenica je da u nedostatku konvencionalnih tretmana liječnici imaju mogućnost ponuditi pacijentima još jednu opciju.