Čak i ako niste ljubitelj vina, to svejedno ne znači da po tom pitanju morate biti najveća neznalica u društvu. Osnovne stvari o toj finoj kapljici jednostavno morate znati, a autor knjige 'Sve što muškarac mora znati', njemački novinar Oliver Kuhn, potrudio se navesti osnovne karakteristike najpoznatijih vina koje će vam, između ostalog, pomoći i da odaberete primjereno vino uz jelo koje ćete iznijeti na stol
U kakvim čašama ga poslužiti, što znače barrique ili grand cru, kao i još puno toga ne nužno o vinu, hrani ili piću Kuhn u svojoj knjizi, koja je kod nas izašla u izdanju zagrebačkog Znanja, otkriva u jedinstvenom priručniku koji bi svaki muškarac (i ne samo on) morao imati.
Crna vina
Cabernet sauvignon
Najpoznatija sorta crnog grožđa, unatoč tome što je uzgojena tek potkraj 18. stoljeća. Osnova je brojnih bordoških vina. Ima mnogo fenola. Kasno dozrijeva i zahtijeva najbolje uvjete dozrijevanja.
Boja: opekastocrvena do tamnocrvena
Arome: zelena paprika, kava, duhan. Složene arome obično se razvijaju nakon duljeg dozrijevanja u bačvi.
Okus: profinjene do jake kiseline, vrlo bogat
Jela: pečenja od govedine i divljači, tamno meso, tvrdi sirevi
Merlot
Najrašireniji u Francuskoj (osobito pokrajini Bordeaux), zatim Italiji (Veneto, Friuli), Južnoj Americi, Južnoj Africi i Australiji, a ima ga, naravno, i kod nas. Često se miješa s cabernet sauvignonom.
Boja: tamnocrvena
Okus: voćni, decentni tanini, malo kiseline, mnogo alkohola
Nebbiolo
Plemenita, stara talijanska sorta koja daje vina tamnocrvene boje poput Barola i Barbaresca.
Pinot noir
U nas se naziva i burgundac crni jer je riječ o sorti crnog grožđa porijeklom iz francuske pokrajine Burgundije, najvjerojatnije od ondašnje divlje loze. U umjerenoj klimi potrebno mu je nešto dulje da dozrije, ali za dobrih godina daje izvrsna jaka vina koja se odlikuju punoćom. Dobro se čuva.
Boja: opekastocrvena do tamnocrvena
Arome: bobičasto voće, dim, koža
Okus: baršunast, s malo kiselina i punim tijelom
Jela: pečenja od govedine i divljači, začinjeni sirevi
Syrah (u Australiji i Južnoj Africi nazivaju ga shiraz)
Potječe iz doline Rhone u jugoistočnoj Francuskoj.
Tempranillo
Najvažnija je španjolska sorta i osnova najpoznatijeg španjolskog crnog vina rioje.
Zweigelt
Najomiljenija austrijska sorta koja se udomaćila i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ime je dobila po Fritzu Zweigeltu (1922). Dozrijeva ranije od frankovke i ima razmjerno obilan prinos.
Boja: svijetlocrvena
Okus: odlikuje ga puno tijelo i jake kiseline
Bijela vina
Chardonnay
Chardonnay je sastavni dio chablisa, šampanjaca i burgundca.
Boja: blijedožuta do zlatnožuta.
Arome: širokog raspona aroma, odličan za dozrijevanje u bačvi
Jela: pirjana jela, riba, teletina i perad
Traminac mirisni
Osobito onaj koji dolazi iz francuske pokrajine Alzace (odakle i potječe, iz mjesta Tramin) daje odlična vina.
Boja: zlatnožuta
Arome: ružini cvjetovi, med, vanilija
Okus: visok sadržaj alkohola i niski sadržaj kiselina, pun okus
Jelo: pirjana jela, bijelo meso, začinjeni sirevi; slatki kao aperitiv
Rizvanac ili Müller-Thurgau
Ova je sorta nazvana po dr. Hermannu Mülleru iz Thurgaua u Švicarskoj koji ju je uzgojio 1882. godine.
Boja: blijedožuta do svijetložuta
Arome: srednji sadržaj kiselina, lagano do srednje jako tijelo
Jelo: slaže se sa slatkovodnom ribom i svinjetinom
Žuti muškat
Ova je sorta vrlo intenzivnog mirisa jedna od najstarijih u svijetu. Domovina joj je zapadna Azija, a u Europu su je, najvjerojatnije najprije u južnu Francusku, iz Egipta donijeli Feničani i stari Grci. Vino koje se od nje dobiva obično je suho, s naglašenim kiselinama i nerijetko je slatko. I talijanski pjenušac Asti Spumante dobiva se od žutog muškata.
Pinot blanc (bijeli burgundac)
Sorta grožđa koja je osobito raširena u francuskoj pokrajini Alzasu,
Njemačkoj i Italiji. Vrlo je pogodna za dozrijevanje u bačvi.
Boja: blijedožuta do svijetložuta
Arome: banana, marelica, limun
Okus: srednje jako do jako tijelo s profinjenim kiselinama
Jelo: plava morska riba, plodovi mora i pečenje
Rajnski rizling ili graševina
Jedna od najsloženijih bijelih sorta ponajbolje uspijeva u umjerenim klimatskim zonama. Specifičnu aromu razvija nakon duljeg dozrijevanja. Vrlo cijenjena kombinacija visokog sadržaja kiselina i ekstrakata. Najrasprostranjenija je u Njemačkoj. Najvjerojatnije potječe od divlje loze s područja gornje Rajne.
Boja: blijedožuta sa zelenkastim odsjajem do zlatnožuta
Arome: širok raspon aroma od egzotičnog voća do začinskog bilja.
Okus: srednji do visoki sadržaj kiselina, lagano do srednje jako tijelo
Jelo: uz azijsku kuhinju, bijelu morsku ribu, slatkovodnu ribu, perad i svježi sir; teške kasne berbe uz pečenu patku, slatke inačice kao aperitiv ili uz desert
