Mali je Petar natprosječno šestogodišnje dijete, nestašan vražićak koji osvaja dječjim šarmom, brz kao strijela, a još brži na jeziku. Obožava nogomet, zna imena svih nogometaša, ne skida se iz dresa Cristiana Ronalda i, ma koliko simpatično zvučao, boluje od teškog oblika rotacizma!

Kistijano Jonajdo je supej!

Iako na prvi pogled zvuči zastrašujuće, riječ je o jednom od pet najčešćih poremećaja govornog aparata kod djece koji se javlja s razvojem govora, i ako je na vrijeme dijagnosticiran, uspješno liječi.

Mr. sc. Nataša Šunić, prof. logoped, objašnjava da su smetnje u govornom aparatu kod djece vrlo česte te se zbog dobi djeteta i razvoja vrlo dobro i brzo liječi individualnim terapijama.

'Ono što izgleda kao simpatično tepanje djeteta zapravo je prvi simptom roditelju da možda nešto nije u redu s govornim aparatom. Često se mozak i želja za govorenjem razvijaju brže, no što to prati fiziološki razvoj govornog aparata, pa se taj nerazmjer sam po sebi ispravi, no ako to nije tako, valjalo bi potražiti stručnu pomoć', objašnjava logopedica.

Roditelji trebaju pratiti razvoj govora svoga djeteta, ali i njegov stav prema izražavanju bojama, pastelama, crtanju i pisanju. Na taj će način najprije spoznati postoji li razlog za brigu.

Ako se u dijagnostiku i terapiju krene pravodobno, rezultati liječenja djece bolji su nego odraslih. Tako, na primjer, dijete može problem rotacizma izliječiti za šest mjeseci, dok će odraslome trebati i do godine redovite terapije – dva puta tjedno po 45 minuta – kaže stručnjakinja za govor, koautorica knjige za pomoć disleksičarima, koja godinama u privatnoj praksi pomaže djeci s teškoćama u pisanju i čitanju.

Osim rotacizma, s kojim muku muči mali Petar, među čestim boljkama koje pogađaju djecu jest dislalija, poremećaj artikulacije koji se ogleda u nepravilnosti ili nemogućnosti izgovora pojedinih glasova. Roditelji ga često miješaju s tepanjem i zbog toga ne reagiraju na vrijeme.

Važna je potpora roditelja

Sigmatizam je poremećaj pri kojem se na neispravan način izgovaraju glasovi s, z, c, š, č, dž. Iako je to mnogima simpatično šuškanje, treba ga tretirati zbog budućnosti i razvoja djeteta. Mucanje je nešto ozbiljniji poremećaj, no ne i neizlječiv u logopedskoj terapiji, osim ako nije riječ o fiziološkom problemu koji zahtijeva interdisciplinarni pristup.

'Dijete se ne bi trebalo upozoravati na pogrešku svaki put kad zamucne te pažljivo pratiti razvija li se mucanje ili prestaje s razvojem govornog aparata. Ako nema grčeva i problema s disanjem kod mucanja, tada je lakše izliječiti mucanje. Vrlo je važno biti od pomoći djetetu, već i kod prvih naznaka mucanja, kako bi se ono uspješno liječilo jer bi s razvojem, a posebno u pubertetu, taj problem mogao prerasti u introvertiranost i djetetu stvoriti komplekse', objašnjava dr. Nataša Šunić.

Disleksija se također našla na neslavnom popisu pet najčešćih dječjih bolesti s kojima se logopedi susreću. Iako se sa sigurnošću, kaže dr. Šunić, može dijagnosticirati tek s devet godina, kada je dijete svladalo osnove čitanja i pisanja, neke su naznake vidljive već i ranije. Vrlo je važna dobra anamneza iz koje se vide eventualni problemi koji su do disleksije doveli. Ako nije genetski uvjetovana, onda je mogu potaknuti komplikacije u trudnoći, težak porod ili niske ocjene apgar-testova.