Visoka je 29,21 centimetar, uskog struka i dugonoga, može biti plava, crnka i brineta. Iako je službeno rođena 9. ožujka 1959, na Međunarodnom sajmu igračaka u New Yorku, godine na njoj nisu ostavile traga. Pogađate, riječ je o Barbie ili, kako joj male Hrvatice tepaju, Barbiki, najpoznatijoj i najprodavanijoj lutki u povijesti, klasici među igračkama i zaštitnom znaku američke tvrtke Mattel. Procjenjuje se da ih je dosad prodano više od milijardu primjeraka u 150 zemalja, što će reći da na svakih sedam Zemljana dolazi jedna plastična dama, dok u Mattelu tvrde da i danas svake sekunde prodaju tri Barbike!

Barbie u borbi s princezom Lilly

Barbie je bila i ostaje najupornijom stanovnicom dječjih soba generacija curica i u tome joj u Europi možda trenutno pokušava konkurirati tek umilna, dobrodušna vilinska princeza Lilly. U izboru svojih miljenica djevojčice su prilično konzervativne, za razliku od dječaka, čiji je izbor ratobornih, mišićavih junaka mnogo bogatiji, od transformera i Nevjerojatnog Hulka, do Darta Wadera i kojekakvih dinosaurusa. U ponudi junaka današnjih dječjih soba Barbika je usamljen primjer junakinje koja se do dječjih srca probila kao klasična igračka, za razliku od ostalih koji su najprije zaživjeli u literaturi, poput vilinske princeze Lilly ili Harryja Pottera, zatim su se preselili na veliko platno, mali ekran i u videoigrice, da bi tek potom stigli kao klasična igračka na police prodavaonica.

Štoviše, danas je teško zamisliti dječjeg junaka koji ne živi u nekoliko medija i oblika, u mnogobrojnim nastavcima knjiga i TV serija i u zaokruženim pričama u kojima imaju prijatelje, idu u školu, pilotiraju i spašavaju svijet. Neki od proizvođača igračaka, poput američke multinacionalne tvrtke Hasbro, u međuvremenu su se pretvorili u cijele koncerne za proizvodnju zabave, jer se bitka za prestiž u dječjem svijetu danas vodi na svim frontovima. To su još davno shvatili autori Barbike, pa je obična lutka ženskih oblina naknadno, u seriji romana koje je objavio Random House, stekla pun identitet (Barbara Millicent Roberts), roditelje (George i Margaret), mjesto stanovanja (izmišljeni grad Willows u Wisconsinu) i u romantičnoj je vezi s Kenom. Barbie je dobila i svoju kuću, 40 kućnih ljubimaca, rođake, prijateljice različitog etničkog podrijetla, nepresušnu garderobu, automobile i pilotsku dozvolu.

A vilinska princeza Lilly zaživjela je 2004. u knjigama o cvjetnoj vili Berlinke Monike Finsterbusch, da bi se danas lik te čarobnice u liku slatkaste djevojčice u ružičastom našao na 320 kojekakvih proizvoda, od bicikla i kefica za zube, do školskih torbi i bilježnica, višestruko nadmašivši dosad osam objavljenih knjiga. U međuvremenu je u Njemačkoj osvanuo pop-mjuzikl za djecu i odrasle s malom Lilly kao glavnom junakinjom, na dječjem kanalu Kika prikazana je miniserija 'Ples s vilinskom princezom Lilly', drugi po redu kinofilm počeo se prikazivati ovoga rujna, a CD-verzije priča o čudesnoj princezi pojavile su se na mnogobrojnim jezicima, čak i turskom te hebrejskom. Nisu pomogle ni kritike o kičastom reakcionarnom klišeu za djevojčice.

Svijet vilinske princeze idilična je oaza nevinosti, dobrote, empatije i prijateljstva, sve ono što ne možete prilijepiti starom zlikovcu iz 'Rata zvijezda', vjesniku zla, smrti i pogroma Darthu Waderu. Nakon planetarnog uspjeha Lucasove svemirske sage, zlokobni neprijatelj Lukea Skywalkera već se desetljećima ne seli iz dječjih soba, pa makar i u lego-izdanju, iako su ih u međuvremenu okupirale kojekakve verzije transformera. Čak i kada je dobrica i borac za (ljudsku) pravdu, transformer Optimus Prime izgleda kao kakav prijeteći futuristički otvarač za konzerve, s malom glavom i golemim srcem ili što već nosi u grudima. Transformeri su izmišljotina tvrtke Hasbro, koja je pošla od činjenice da dječaci vole automobile, robote i vanzemaljce, a oni su sve to u jednom, kvaziljudski roboti koji se pretvaraju u automobile, boreći se za prevlast na Zemlji i planetu Cybertrone. U histeričnom kršu i lomu, gdje se čitavi gradovi melju u beskonačnim bitkama, Optimus Prime izlazi raštiman, ali kao pobjednik, kako u filmovima, tako i u igrama tvrtke Nintendo, kojekakvim online igricama i na Playstationu.

U toj konkurenciji mehaničkih likova s brdom šarafa, Nevjerojatni Hulk je gotovo romantični junak, dječja kombinacija Frankensteina i dr. Jekylla i mr. Hydea, crtani superjunak autora Stana Leeja i Jacka Kirbyja s početka šezdesetih godina. Hulk je impulzivni alter ego povučenog liječnika dr. Brucea Bannera, žrtva vlastitih emocija, a pojavio se kao neželjena posljedica zračenja prilikom eksperimenta s G-bombom. Naime, svaki put kada se naljuti dr. Banner se mimo svoje volje pretvara u golemo, zeleno, razjareno čudovište s razornom snagom i sposobnostima nepriličnim ljudima, a onda opet nastaje sveopći krš i lom. Hulk se sedamdesetih iz stripa preselio na male ekrane u popularnoj TV seriji s bodibilderom Louom Ferrignom, u to doba glavnim takmacom s Arnoldom Schwarzeneggerom, slijedilo je pet TV filmova, animirane serije te različite videoigre, a 2012. pomladit će ga u novom filmu 'The Avengers' (Osvetnici).

Nevjerojatni Hulkje ipak zabava za mlađe, kao i vojska dinosaurusa, probuđenih u Spielbergovom 'Jurskom parku' nakon 150 i više milijuna godina. Svi se ti junaci bore protiv imaginarnih zlikovaca, ili su njihove žrtve, vječno ratuju spašavajući ljudski rod i iza sebe ostavljaju pustoš. Ali, u predasima, dječje sobe ipak posjeti i koji duhoviti pacifist bez oružja, oklopa i napumpanih mišića, poput dobroćudne Spužve Boba ili zaigrane ovce Shaun. Mnogima ni danas nije jasno zašto obična žuta spužva na tankim nogama i s dva zečja zuba još od 1999, kada je izašao prvi crtić s podmorskim junakom bivšeg američkog biologa mora Stephena Hillenburga, uspijeva privući pozornost djece predškolskog uzrasta. Zato, kažu psiholozi, što se mogu identificirati s njom. Spužva Bob, naime, bez kočnice pokazuje emocije, kako oduševljenje, tako i frustracije, koje iskazuje morem suza, baš kao djeca u svakodnevnom sukobu s emocionalno inhibiranim svijetom odraslih.

Vragolasta ovca Shaun prvi se put pojavila sredinom devedesetih u filmu s popularnim britanskim animiranim junacima Wallaceom i Gromitom, ali je pravu popularnost stekla deset godina kasnije, kada je mreža CBBC emitirala 40 kratkih animiranih epizoda s njom kao glavnim likom (odmah prodanih u 72 zemlje), uvijek spremnim na spačku: kondicijski trening za debelu prijateljicu ovcu, sinkronizirano plivanje s ostatkom stada ili letenje kišobranom. Shaun danas ima svoju stranicu na kojoj klinci mogu proučiti profile njegove ekipe, odigrati igrice ili downloadati bedž s njegovim likom, početkom godine u Britaniji je osvanuo mjuzikl, a za kraj sljedeće godine najavljuje se cjelovečernji film s popularnom ovcom kao glavnom zvijezdom.

No u četiri zida dječjih soba proteklih nekoliko godina ništa nije izazvalo takve tektonske poremećaje kao avanture mladog čarobnjaka Harryja Pottera, učenika Škole vještičarenja i čarobnjaštva Hogwarts. Serijal od sedam romana britanske književnice J.K. Rowling dosad je prodan u 450 milijuna primjeraka i preveden na 67 jezika, svaka od posljednje četiri knjige je rušila svjetski rekord u brzini prodaje, filmske verzije su najprofitabilniji filmski serijal svih vremena, a zajedno s kojekakvim proizvodima, od figurica do čarobnog štapa, brend Harry Potter vrijedi više od 15 milijardi dolara, čime bi se otpisao dobar dio hrvatskoga duga. Zašto je Harry Potter toliko popularniji od kolege Merlina? Jednostavno zato što je dječak, što se ponaša kao dječak i što se čitatelji i gledatelji mogu identificirati s njim. Zato što je tu sve kao u stvarnom životu, ali baš ništa nije stvarno. Automobili lete, ljudi prolaze kroz zid, a dječarci mogu ono što ne mogu odrasli.

Autorica je očito pogodila psihologiju predadolescentskog uzrasta, kao što je Stephenie Meyer spretno iskoristila buđenje seksualnosti tinejdžera u pričama o Belli i Edwardu u fantastičnim romanima o vampirima, 'Sumraku', 'Mladom mjesecu', 'Pomrčini' i 'Praskozorju'. Fantastična je i brojka od 100 milijuna čitatelja diljem svijeta i popularnost filmskih verzija, od kojih posljednja, 'Praskozorje', upravo stiže i u naša kina. To je iznjedrilo i Roberta Pattinsona, najpopularniju tinejdžersku facu prije Justina Biebera. Njegov se bljedoliki vampir Edward u ime ljubavi odriče ljudske krvi, svira Debussyja, stalno spašava Bellu, ne ide dalje od poljupca, drugim riječima pogađa ravno u srce sanjalačkih tinejdžerica.

I što je zajedničko Barbie, Belli i Edwardu, Nevjerojatnom Hulku, Spužvi Bobu ili transformerima? Svi oni dolaze iz Amerike, samo je ovca Shaun Britanka, vilinska princeza Lilly Njemica, a družina Gormita Talijani, pa ni megapopularni Britanac Harry Potter ne bi uspio kao što jest bez podrške američkog Hollywooda. Europska unija u dječjim sobama ipak još ne može konkurirati SAD-u, no svi zajedno pripadaju globalnom tržištu, na kojemu su neki stari domaći profesori Baltazari izgubili bitku s globalnim, brendiranim junacima, koji se šire, recikliraju i eksploatiraju na sve moguće načine, čak i kao dekor na pločicama za kupaonice.