FORMULA ZA MANJE SUZA

Treba li djecu gnjaviti zdravom hranom

14.06.2011 u 08:00

Bionic
Reading

Za razvoj djece iznimno je važna zdrava, uravnotežena prehrana. Kao da se inati, većina djece voli sve što je kalorično, nezdravo i slabe nutritivne vrijednosti. Roditelji pak znaju da je njihova dužnost razviti zdrave prehrambene navike kod djeteta, pa se oko hrane često vode kućni ratovi

Mediji nas zasipaju nevjerojatnom količinom kontradiktornih savjeta – te mlijeko je zdravo, te mlijeko izaziva sve više alergija… Desetljećima smo jeli hranu tretiranu pesticidima, sad treba jesti isključivo ono što je ekološki uzgojeno. Nije stoga čudno da se nemali broj roditelja pita na čemu inzistirati, a gdje popustiti. Treba li djetetu dopustiti da jede gumene bombone i da pije colu, treba li ići u razvikane fast food restorane s višekatnim cheeseburgerima? I što ako na upravo postavljena pitanja odgovorimo negativno? Hoćemo li djetetu uskratiti proslavu rođendana znajući da će se tamo služiti pizze i slatka obojena pića koja mogu zadovoljiti cjelodnevnu potrebu za kalorijama?

Naravno da univerzalnog odgovora nema. Prehrambene navike djeteta u velikoj mjeri ovisit će o navikama i stavovima roditelja, pa će tako većina roditelja vegetarijanaca svoju djecu hraniti slično kao sebe.

Umjereni pristup- najčešći izbor

S druge strane, sve je više obitelji u kojima se ne kuha redovito, pa se klinci zarana navikavaju na hranu naručenu izvana ili na polugotove obroke koji se spravljaju za 20 minuta. Većina takve hrane jednolična je, previše kalorična, bogata pojačivačima okusa i drugim nezdravim aditivima. Prehrana siromašna svježim voćem i povrćem ozbiljan je problem i na to bi posebno trebalo paziti kod djece. Nije točno da je za zdravu prehranu potrebno jako puno vremena jer često je najzdravije ono što se jede sirovo ili što je vrlo kratko termički obrađeno.

Zdrave prehrambene navike razvijaju se već kod sasvim male djece

Između dviju krajnosti, većina roditelja vjerojatno će se odlučiti za umjereni pristup: redovito kuhati i umjesto sendviča, pizze ili bureka, omogućiti djeci kuhane obroke u vrtiću ili školi. Nije realno očekivati da namirnice za obroke koje poslužuju obrazovne institucije budu ekološki uzgojene niti da se djeci poslužuju jaja kokica iz slobodnog uzgoja. To vjerojatno nije ni presudno za zdravlje – puno je važnije da prehrana bude bogata voćem i povrćem, zdravim masnoćama, ribom… Ukoliko vam obiteljski budžet dozvoljava, neke manjkavosti se mogu nadoknaditi kod kuće tako što ćete djetetu priuštiti malo skuplje, a iznimno vrijedno sezonsko voće poput malina, time što ćete češće jesti ribu, gljive i mahunarke, a uglavnom zaobilaziti suhomesnate proizvode i hranu prženu u dubokom ulju.

Hrana atraktivnog izgleda - najbolji mamac

Zdrave prehrambene navike razvijaju se već kod sasvim male djece. Njihove kasnije prehrambene navike u mnogočemu će ovisiti o tome koje okuse su zavoljeli kad su bili mali. Klinci su vizualni tipovi, pa će biti manje svađa i suza ako im je hrana atraktivna izgledom – poslužit se stoga lukavstvima i dizajnom iz kuharica za djecu.

Dovoljno je dokaza o štetnosti i manjkavosti brze hrane da nitko pametan neće osporiti generalne savjete o zdravoj prehrani, posebno kad su djeca u pitanju. No to ne znači da na to morate misliti baš svake minute. Ukoliko vaše dijete inače zdravo jede, a nema zdravstvene tegobe zbog kojih bi moralo biti na posebnoj dijeti, nikakva trajna šteta neće biti počinjena ako povremeno pojede hamburger, popije colu ili zeleni slatki sokić te jabuku katkad zamijeni gumenim bombonom ili zaleđenom šećernom vodicom na štapiću.

Čak i kad bi svome djetetu priuštili najzdraviju hranu na svijetu (što god to bilo), kako bi ga izolirali od gradskog smoga ili svakodnevnog stresa zbog previše školskih obaveza? Umjerenost je nerijetko najbolji pristup, pa to vrijedi i za prehranu.