Nutricionist i direktor edukativnog centra Precision Nutrition Ryan Andrews otkrio je za Yahoo zašto bijelu riže nije nužno zauvijek izbaciti iz kuhinje.

Uz bijelu rižu, s godinama su na crnu listu doše sve tzv. bijele namirnice, od tjestenine do kruha. No Andrews smatra da nema ničeg lošeg ako se ponekad počastimo takvim namirnicama jer neće organizmu učiniti strašnu štetu. Veći je problem to što kod konzumacije takvih namirnica pretjerujemo ili ih kombiniramo uz nezdrave umake prepune masnoća i s previše soli.

Jedna od najčešćih dobrobiti koja se povezuje s integralnom rižom jest ta da ima više vlakana pa ćete dulje ostati siti, a vlakna su i općenito važna za zdravlje organizma, poput bolje probave. U usporedbi sa smeđom rižom, bijela sigurno ima manje vlakana i od nje ćete brže osjetiti glad. Razlika je takva da u jednoj šalici kuhane bijele riže ima oko tri, a kod smeđe riže pet grama vlakana. Kako najčešće ne jedemo samo rižu nego je kombiniramo s drugim namirnicama, pa ne mora nužno značiti da ćemo zbog integralne riže biti sitiji. Andrews smatra da uz malu porciju bijele riže uz povrće, leću i primjerice bijelo meso nema velike razlike ako sve to kombinirate s bijelom rižom. Biti ćete jednako siti.

Još jedna često istaknuta prednost integralne riže jest ta da je manje industrijski obrađena pa zato i zdravija jer sadrži više hranjivih tvari, a manje dodanih konzervansa i drugih sastojaka. Ovo je izuzetno važno za neke druge namirnice, no kod riže također ne igra veliku ulogu budući da su svi tipovi riže na neki način hranjivi, a puno je važnije paziti kako je uzgojena i je li organska ili tretirana.

Nerijetko se može čuti kako je bijela riža prepuna praznih kalorija. Što je istina? 'Bijela riža dio je prehrane mnogih zdravih kultura već godinama, a riža ima tzv. razrijeđene kalorije (niska količina kalorija po jedinici hrane) te ju je teško pretjerano konzumirati. Tako na primjer 100 grama kuhane riže ima 130 kalorija, a 100 grama kuhanog mljevenog mesa ima 260 kalorija.

I na kraju, bijela riža možda ne zaslužuje tako strog sud, jer baš kao i sa svim drugim namirnicama, neće nam nanijetu veliku štetu ako smo umjereni i pazimo da kombiniramo sve vrste i hranimo se raznovrsno.

A kada je raznovrsnost u pitanju, nije naodmet probati i druge vrste riže koje su manje poznate. Primjerice, crvena riža smanjuje razinu ukupnog kolesterola već nakon osam tjedana uzimanja preparata crvene riže. Dobiva se fermentacijom uz pomoć crvene plijesni te ima 14 monakolina od kojih je za borbu s lošim kolesterolom najvažniji onaj s oznakom K budući da doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi.

Crna ili ljubičasta riža boju imaju zbog fitokemikalija i antocijana koji se nalaze u unutarnjem dijelu zrna riže. Istraživanja pokazuju da fitokemikalije posjeduju antioksidante. Zhimin Xu, izvanredni profesor na Odsjeku za hranu znanosti Državnog sveučilišta u Louisiani izvijestio je na Nacionalnom sastanku Američkog kemijskog društva (ACS) da samo žlica crne riže sadrži više antioksidansa nego žlica borovnica, ali s manje šećera i više vlakana te više vitamina E.

Dugo, srednje i kratko zrno

Kao što kaže samo ime, dugo zrno riže duguljasto je i tanko, ali ima niži glikemijski indeks od kratkog zrna. Osim toga kada skuhate rižu dugog zrna ona je pahuljastija i manje se lijepi. Stoga je možda vrijeme da probate ukusnu rižu basmati, a uz nju možete kupiti i smeđu ili crvenu rižu dugog zrna.