Vodeći znanstvenici iz Kanade, Španjolske i Poljske analizirali su prethodna istraživanja o utjecaju konzumacije crvenog mesa na zdravlje više od četiri milijuna ljudi i nisu pronašli nikakve dokaze da bi konzumiranje govedine, svinjetine ili janjetine moglo povećati stopu srčanih bolesti, raka, moždanog udara ili dijabetesa tipa 2.

U svojoj analizi također navode kako nisu pronašli ništa dovoljno snažno što bi trebalo ukazati na potrebu smanjenog unosa crvenog mesa i dodaju kako su dokazi nedovoljno kvalitetni da bi nalazi tih istraživanja trebali zabrinjavati.

Na promjene prehrambenih navika potiče se već godinama pa Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije (NHS) predlaže ograničavanje na 70 grama crvenog mesa dnevno.

Znanstvenici iz Velike Britanije ostali su zatečeni novim istraživanjem, a iako ga opisuju kao 'vrlo kvalitetno', ne mogu se složiti preporukama da nema potrebe smanjiti unos crvenog mesa.

Studija se temelji na seriji od pet pregleda ranijih istraživanja, koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta Dalhousie i McMaster u Kanadi, te znanstvenici iz istraživačkih centara Cochrane u Španjolskoj i Poljskoj. Razmatrali su 61 studiju koja je pratila zdravlje više od četiri milijuna ljudi, kao i 12 studija koje su se bavile rezultatima promjena u prehrani kod oko 54 tisuće ljudi.

Utvrđeno je da su rezultati prijašnjih istraživanja nedovoljne kvalitete da bi se dale bilo kakve preporuke ljudima kako će živjeti.

Skupina od 14 stručnjaka iz sedam zemalja na temelju nove studije donijelo je preporuku da bi ljudi trebali nastaviti konzumirati trenutnu prosječnu količinu crvenog mesa, što je između tri i četiri porcije tjedno za Sjeveroamerikance i Europljane.

'Sveukupne preporuke, suprotno gotovo svim dosadašnjim, sugeriraju da bi odrasli trebali nastaviti jesti trenutne količine crvenog i prerađenog mesa, osim ako ne osjećaju potrebu sami to promijeniti', pišu u uvodniku objavljenom zajedno s radovima dr. Aaron Carroll i dr. Tiffany Doherty sa sveučilišta Indiana i dodaju da iako su ove preporuke sporne, činjenica je da su utemeljene na najopsežnijem pregledu dokaza do sada.

'Budući da je recenzija tako sveobuhvatna, onaj koji je pokuša osporiti bit će pod velikim pritiskom pronalaženja odgovarajućih dokaza na kojima će moći graditi svoje argumente', navode nadalje znanstvenici iz Indiane i čak sugeriraju znanstvenicima da prestanu raditi studije o učincima crvenog mesa i počnu jednostavno promatrati ljude.

Razlog tako slabih prijašnjih rezultata su nejasne studije za koje ne postoji način s kojim bi se dokazala izravna veza između crvenog mesa i zdravlja ljudi. Stručnjaci su vrlo podijeljeni oko toga s čim bi se složili i na oprezu su zbog grešaka.

Profesor Tim Key sa Sveučilišta u Oxfordu napominje kako postoje stvarni dokazi da prerađeno meso može izazvati rak crijeva, toliko snažni da ga Svjetska zdravstvena organizacija od 2015. godine klasificira kao kancerogeno.

'Nova izvješća u publikacijama u osnovi su identična postojećim dokazima, ali utjecaj crvenog mesa opisuju vrlo različito, suprotstavljajući se općem konsenzusu stručnjaka koji istražuju rak', kaže Key i podsjeća na nedavne procjene koje pokazuju da preko 5000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji dobije rak debelog crijeva zbog konzumiranja prerađenog mesa, zbog čega vlada preporučuje da ukupni dnevni unos crvenog i prerađenog mesa ne bude više od 70 grama.

Ta količina od 70 grama odgovara jednom janjećem kotletu, jednoj svinjskoj kobasici, polovici goveđeg hamburgera ili jednom i pol režnju slanine.

Dr. David Nunan, također profesora s Oxforda, ne vidi nikakav probleme ni ako se ljudi drže preporuka unatoč slabim dokazima na kojima su temeljene.

'U najboljem slučaju, te preporuke o smanjenoj potrošnji prebacit će više ljudi prema prosjeku, a ako dođe do pomaka ispod prosjeka, većini ljudi to ne može prouzročiti štetan zdravstveni ishod. Ali opet, to ovisi o tome vjerujemo li nalazima prijašnjih studija u koje autori trenutnih studija malo vjeruju', kaže Nunan i napominje da sve to ništa ne govori o individualnom riziku.

'Čak i ako vjerujete da će se u najboljem slučaju 12 od tisuću ljudi koji konzumiraju nešto manje crvenog ili prerađenog mesa poštedjeti lošeg zdravstvenog ishoda, nitko nikada neće moći predvidjeti hoće li biti jedan od onih 12', zaključuje Nunan.

Direktorica istraživanja u Svjetskom fondu za istraživanje raka, dr. Giota Mitrou ističe kako je važno zapamtiti da je konzumacija crvenog i prerađenog mesa tek jedna komponenta našeg cjelokupnog obrasca prehrane i tjelovježbe te da je malo vjerojatno da su određene namirnice važni pojedinačni čimbenici koji uzrokuje ili štite od raka.

Umjesto lova na loše namirnice, Mitrou radije savjetuje kombinacije različitih obrazaca prehrane i tjelesne aktivnosti tijekom života kako biste postali više ili manje osjetljivi na rak.

Za dr. Marca Springmanna, stručnjak za okoliš i zdravlje s Oxforda, preporuka da odrasli nastave s trenutnom konzumacijom crvenog i prerađenog mesa utemeljena je na iskrivljenom čitanju i predstavljanju znanstvenih dokaza.

'Predstavljanje dokaza o promjeni potrošnje koja je manja od polovine uobičajene, možda je bilo neizbježno kako bi autori ukazali na samo male potencijalne zdravstvene koristi smanjenja konzumacije crvenog i prerađenog mesa. Čak i uz takav iskrivljen način podnošenja dokaza, pregledi jasno pokazuju prednosti smanjenja konzumacije crvenog i prerađenog mesa', zaključuje Springmann.