Ukoliko pokušavate stesati kilograme, ili općenito stremite zdravijoj prehrani, uvriježen je stav da treba što je više moguće ograničiti unos zasićenih masti koje potječu od konvencionalno uzgojenih životinja i umjetna hidrogenizirana ulja, dok se zdravim smatraju nezasićene masti (mononezasićene i polinezasićene masti).

Otkako su trans masti zabranjene u SAD-u, sve se više ljudi vratilo upotrebi zasićenih masti, no budući da su mišljenja o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti vrlo proturječna, časopis Eat This, Not That! je od poznate nutricionistice Serene Poon i dijetetičarke Esther Blum pokušao doznati koje masti treba izbjegavati ukoliko pokušavate smršavjeti.

Neka novija istraživanja ohrabruju ljude na korištenje zasićenih masti, no Poon upozorava kako se one još uvijek smatraju potencijalno štetnim za zdravlje, osobito one koje se nalaze u mesu, masnim mliječnim proizvodima te prženim i prerađenim pekarskim proizvodim, te stoga treba ograničiti i njihov unos.

'Osim što podižu razinu LDL (lošeg) kolesterola, i istovremeno snižavaju razinu HDL (dobrog) kolesterola, zasićene masti povezuje se s povećanjem upalnih stanja koja mogu dovesti do ozbiljnih, a ponekad čak i fatalnih stanja poput srčanih bolesti ili srčanog udara', objašnjava Poon.

Većina namirnica s visokim udjelom masnoća, poput konvencionalnih proizvoda životinjskog porijekla, industrijski prerađene hrane i brze hrane, vrlo su kalorične i sadrže jako puno masnoća koje se povezuje sa skladištenjem masnih naslaga i povećanjem tjelesne mase.

Povećani unos masnog crvenog mesa, pokazala je studija provedena na 16.822 odrasle osobe u dobi od 18 do 75 godina, povezuje se s abdominalnom pretilošću koja osim većeg opsega struka predstavlja i veći rizik za metaboličke bolesti. Pored ove studije objavljene u časopisu Nutrition, Metabolism & Cardiovascular Disease, i studija objavljena u časopisu BMC Nutrition od svih glavnih skupina hrane konzumaciju mesa najviše povezuje s rasprostranjenošću pretilosti i debljanjem.

Unatoč poražavajućim nalazima studija, crveno meso ipak ne treba izbaciti iz prehrane, jer ono ima svojih prednosti za ljudsko zdravlje i zapravo može pomoći u gubitku težine.

Naime, Amerikanci su poznati po dosta lošim prehrambenim navikama i sklonosti brzoj hrani, osobito burgerima, a većina tog mesa dolazi od goveda koje se hrani žitaricama, što nije prirodna hrana govedu.

Na policama dućana pored konvencionalno uzgojene govedine može se pronaći i ona s oznakama 'grass-fed' i 'grass-finished'. U slučaju grass-fed, radi se o govedu koje je hranjeno travom, ali je određeni period uoči odlaska u klaonicu bilo hranjeno i žitaricama koje proizvođačima osigurava brži i jeftiniji prinos mesne mase. U slučaju grass-finished, govedo je do same klaonice hranjeno travom i riječ je o najzdravijoj varijanti, ali i najskupljoj.

'Ovisno o pasmini, govedo koja se hrani travom sadrži između dva i pet puta više omega-3 masnih kiselina od govedine koja se hrani žitaricama', kaže dijetetičarka Blum.

Omega-3 masne kiseline smanjuju upalna stanja i pomažu u sprječavanju gomilanja kilograma.

'U govedini hranjenoj travom u prosjeku je 1,53 puta više omega-6 nego omega-3 masnih kiselina, dok ih je u govedini hranjenoj žitaricama čak 7,65 puta više', objašnjava Blum.

Osim toga, govedina hranjena travom sadrži ukupno manje masnoće nego konvencionalno uzgojena govedina, ali i više konjugirane linolenske kiseline (CLA), masti prirodnog porijekla koja, prema istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, pomaže tijelu u sagorijevanju masnoće.