DREVNA ŽITARICA

Upoznajte fonio, zrnca bogata hranjivim tvarima, zdrava za okoliš i odlična za kožu, kosu i nokte

11.08.2021 u 08:11

Bionic
Reading

Drevne žitarice, kojima u opisu stoji kako su uglavnom nepromijenjene tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, vratile su se na velika vrata u suvremenu kuhinju, a svoje mjesto na jelovnicima onih koji paze što jedu polako pronalazi i afrička žitarica fonio

U proteklih desetak godina na jelovnicima restorana koji nude zdraviji izbor hrane sve češće se nalaze žitarice poput heljde, pira, prosa i sveprisutne kvinoje, a ove škrobne namirnice neizostavan su dio smočnica u domaćinstvima koja izbjegavaju široko prisutne žitatarice koje su kultiviranjem izgubile dobar dio svoje izvorne hranjivosti.

Drevnim žitaricama pripisuju se brojna hranjiva svojstva, a jedna od onih koje nude najviše zdravstvenih prednosti je ona zapakirana u najmanje zrnce – afrička žitarica fonio.

Drevne žitarice općento su zbog svoje hranjive vrijednosti korisnije našem tijelu od nekih najčešće korištenih sorti riže, kukuruza i pšenice koje su već stoljećima podvrgnute intenzivnom uzgoju.

Dodavanjem drevnih žitarica u prehranu unosimo vitamin B koristan u borbi protiv stresa, magnezij koji nam je potreban za zdravlje mišića, željezo potrebno našoj krvi i vlakna koja pospješuju zdravlje i pravilan rad crijeva.

Drevne žitarice hrane i pomažu rast dobrih bakterija u našim crijevima, a zdravlje crijeva važno je za sveukupno zdravlje, od probave i imuniteta do raspoloženja i mentalnog zdravlja.

Osim toga, drevne žitarice imaju relativno visok udio proteina pa su vrijedan izvor za sve koji izbjegavaju hranu životinjskog porijekla.

Po mnogim prehrambenim karakteristikama, žitarica podrijetlom iz zapadne Afrike daleko je iznad većine ostalih drevnih žitarica.

Egipćani su fonio nsmatrali 'sjemenom svemira', a u toj se regiji uzgaja više od 5000 godina i smatra najsatrijom uzgajanom žitaricom u Africi. Sitni član obitelji proso znatno je hranjiviji od svoje veće rodbine, ali i od većine ostalih žitarica.

Fonio je izvrstan izvor složenih ugljikohidrata, zrno ne sadrži gluten i ima nizak glikemijski indeks, što ga čini idealnim za osobe osjetljive na gluten i one koji moraju paziti na razinu šećera u krvi.

I po pitanju kalorija, fonio stoji znatno bolje od ostalih zrna. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, šalica kuhanog fonia ima 140 kalorija, dok šalica smeđe riže broji 216 kalorija, šalica pšenične tjestenine 300 kalorija, a šalica kvinoje oko 222 kalorije.

Pored toga, fonio sadrži puno aminokiselina metionina i cisteina koje pospješuju rast kose i noktiju te zdravlje kože, a nema ih niti u jednom drugom zrnu.

Žitarica zdrava i za planet

Slično kao što sitno zrno fonija koristi našem tijelu, način uzgoja ove žitarice pomaže i očuvanju okoliša. Fonio je općento proizvod klimatski pametne poljoprivrede, odnosno poljoprivrednih praksi koje povećavaju produktivnost na održiv način, istovremeno smanjujući stakleničke plinove.

Uzgoj ove žitarice ne zahtjeva duboko oranje koje šteti tlu, a sjetva se obavlja na lagano pripremljeno tlu ručnim sijanjem.

Fleksibilno sitno sjeme podnosi široku paletu raznih vrsta tla, različite razine padalina i različite nadmorske visine. Fonio je dio tradicionalnog plodoreda u zemljama poput Gvineje, Nigerije, Kameruna i Senegala, koje su među najvećim proizvođačima ove žitarice.

U ovim afričkim zemljama nastoje vratiti izvornu slavu zrnu koje je ugušila kolonizacija, ali i osigurati dugoročnu korist od globalne ekspanzije regijama koje ga proizvode. Uz atraktivne cijene koje se nude poljoprivrednicima za njihove usjeve, ulaže se i u povećanje produktivnosti, a time i dobiti.

Kakvog je okusa i kako se priprema fonio?

Uz sve prehrambene blagodati, ekološke prednosti i fer odnos prema afričkim poljodjelcima, aduti fonia su i okus i tekstura zrna, kao i sigurna i brza priprema.

U loncu s poklopcem pola šalice fonia prelije se s jednom žlicom ulja i stavi na jaku vatru. Potom se doda tri četvrtine šalice vode ili povrtnog temeljca bez puno soli i pusti da zavrije. Zatim se doda prstohvat soli, promiješa, pokrije i vatra smanji na najnižu temperaturu. Nakon jedne minute vatra se isključi, a fonio ostavi u poklopljenom loncu još 5 minuta. Razmrvljen vilicom, fonio se može poslužiti topao ili hladan.

Fonio je lagan i pahuljast, a krasi ga pomalo orašast, zemljani okus. Dobro upija umake i začine, može zamijeniti bilo koje zrno u vašim omiljenim receptima, a može ga se koristiti čak i u pekarskim poslasticama.

Fonio u kuhinjama slovi za zrno koje oprašta i nikad ne osramoti kuhara. Za savršeno kuhani fonio potrebno je oko 6 minuta, ali ako nešto pođe po zlu, pruža mogućnost popravka. Ispadne li previše gnjecav, ostavi se malo duže na vatri kako bi tekućina isparila, a ostane li suh, doda mu se žlica vode i poklopljen ostavi da kuha još jednu minutu.