Osim ukusnih egzotičnih jela uzvanici će moći uživati u nastupu poznatog izraelskog jazz glazbenika Amira Gwirtzmana kojeg je hrvatska publika imala prilike upoznati ovo ljeto u Novalji na manifestaciji Čarolija ljeta – Izrael u Novalji.

Tijekom tjedan dana građani Zagreba moći će rezervirati mjesto u Gradskoj kavani te za vrlo pristupačne cijene uživati u jednoj od najintrigantnijih svjetskih kuhinja, upoznati se s košer pravilima prehrane te kušati jela koji u svojim okusima spajaju brojne utjecaje istočne Europe, Bliskog Istoka, sjeverne Afrike.  U želji da hrvatskoj javnosti približe Izrael kao zemlju izuzetno raznovrsne kulinarske ponude, s utjecajima iz svih dijelova svijeta, Izraelsko veleposlanstvo u RH organizira Dane izraelske kuhinje, a kao gosta dovode poznatog chefa Avija Bittona, vlasnika nekoliko restorana u Izraelu i autora stalne kulinarske emisije na televiziji.

Osim uživanja u dobroj hrani, Zagrepčani će moći uživati i u glazbi fantastičnog Amira Gwirtzmana, maestra na dvadesetak puhačkih instrumenata, koji će, osim na otvaranju, za širu javnost nastupiti u srijedu 21. ožujka u 21,00 sat u Buldogu na Cvjetnom trgu.

Kako ne postoji tipični Izrael, tako ne postoji ni tipična izraelska kuhinja, već je jedinstveni miks jela iz različitih dijelova svijeta u kojima su stjecajem povijesnih okolnosti živjeli Židovi. Tako izraelsku gastronomiju možemo podijeliti u tri velike skupine – kuhinja Židova Aškenaza koji potječu iz srednje i istočne Europe, Amerike, južne Afrike i Australije temelji se na jelima iz njihovih bivših domovina. Sefardski Židovi, potomci Židova protjeranih s pirinejskog poluotoka u 15. stoljeću, koji su se u Izrael doselili iz južne Europe, sjeverne Afrike i Amerike, izraelskoj su kuhinji dali pečat kulinarske tradicije Španjolske, Italije, Grčke, Turske, Egipta, Indije, Maroka, Libije i primjerice Tunisa.

U Izraelu se mnogi, posebno konzervativni i ortodoksni Židovi u svakodnevnom životu strogo pridržavaju vjerskih pravila koja se odnose i na hranu koja mora biti kosher, odnosno u skladu sa zakonom o jelu kojeg dopušta Tora. To znači da se jela spremaju, kuhaju i kombiniraju točno na određeni način. Primjerice dopušteno je jesti meso životinja sisavaca i biljoždera - goveda, koza, ovaca, bivola i jelena, meso peradi, kokoši, purana, pataka i gusaka, dok je meso svinja te ptica grabežljivica i njihovih jaja zabranjeno.

Tora dopušta konzumaciju riba koje imaju peraje i ljuske kao što su brancin, pastrva, šaran, bakalar i losos, ali i tunu, dok su školjkaši, mekušci, jastozi i rakovi te morski sisavci zabranjeni. Da bi dopušteno meso bilo kosher, ono se mora spremiti prema zapovijedima Tore, pa se u tu svrhu s mesa uklanjaju vene i masnoće, a ono se prekriva solju i ostavlja da sva krv iscuri jer je njena konzumacija također zabranjena. Među zabranama je i istovremena konzumacija, te zajedničko čuvanje, pripremanje i kuhanje mesa i mlijeka, pa obitelji imaju po dva seta posuđa, tanjura i pribora, te dva hladnjaka.

Voće koje rodi na stablima u tijeku tri godine od sadnje nije kosher i ne smije se jesti, baš kao ni plodovi koji su izrasli na njivi koja je bila obrađivana tijekom sedme godine, godine odmora za zemlju. Između ostalog Tora zabranjuje kuhanje, te općenito upotrebu vatre u subotu.

Inače, prema Tori hrana koja nije kosher ima negativan utjecaj na dušu i tijelo, dok kosher hrana ne samo da potiče duhovnost i zdravlje čovjeka, već potiče i njegov osobni razvoj, discipliniranost, moralnost i doprinosi očuvanju vjere i tradicionalnih vrijednosti.

Posebna pažnja poklanja se hrani koja se sprema za Shabat, sveti dan kojim Židovi svjedoče da je Bog stvorio svijet. Dan svjedočenja, odnosno Shabat počinje u petak u predvečerje i traje do pojave zvijezda na nebu u subotu, a karakterizira ga i zapovjeđena obustava rada, pa i kuhanja u tom razdoblju. Stoga se osim za svečanu večeru, u petak kuha i za subotu jer se na Shabat ne smije ni kuhati ni paliti vatra. Uz uobičajeno pečenje, ribu, janjetinu ili perad, za svečanu večeru tradicionalno se peku i dva kruha u obliku pletenice koji se obredno, nakon molitve i blagoslova kidaju i dijele ukućanima i gostima koji ih namaču u sol i jedu.