Vjerujete li da se dan u zelenilu mora okruniti kvalitetnim ručkom, a pritom niste poklonik 'divljeg' roštiljanja u prirodi, odlično ćete se snaći na jednom od mnogobrojnih imanja koja nude usluge seoskog turizma. Posljednjih godina pojavljuju se po svim dijelovima Hrvatske, a goste privlače bez obzira na godišnja doba.

Inače, ideja o takvom obliku turizma rodila se prije pedesetak godina u Francuskoj s namjerom da se ljude zadrži na selu, a stanovnike gradova potakne da dođu uživati i trošiti u prirodi.

Najdalje od svih uvjerljivo je otišla Istra, koja već desetak godina baštini tradiciju rustikalnih stancija gdje, osim u idiličnom prirodnom okruženju, možete uživati u odličnom domaćem ombolu, maslinovom ulju, kobasicama, vinu i rakiji.

Boravak u prirodi uz odličnu hranu

Osim ponudom jela i pića, Istra je najkvalitetnija i što se tiče dodatnih aktivnosti, pa gotovo u svakom seoskom domaćinstvu možete dogovoriti obilaske okoline biciklima, treking, letove balonom, jahanje i slično.

No u posljednje vrijeme sve se više budi kontinentalna Hrvatska i mnogi izletnici zbog dobre hrane i ugodnog seoskog ambijenta te provoda u prirodi hrle u Zagorje, Moslavinu, Međimurje, Turopolje ili Slavoniju.

Svojom netaknutom prirodom sve više gostiju privlači i autocestom odlično povezana Lika, posebno dolina rijeke Gacke, zbog čijih se pastrva nakon ratnih godina na to područje vraćaju i nekada česti gosti iz Japana.

Jedinstveno izletište pojavilo se i u Dalmatinskoj zagori, gdje je otvoren prvi hrvatski etnoland Dalmati. U Pakovom Selu gosti u okviru upoznavanja s običajima i tradicijom tog kraja mogu posjetiti autentičnu staru dalmatinsku kuću, prostor za životinje, guvno i radionice starih zanata.

Kao i na najstarijem hrvatskom ekološkom imanju Zrno, 55 kilometara udaljenom od Zagreba, u etnolandu Dalmati se uzgajaju organske namirnice, od povrća do začinskog bilja.

Kako je povratak prirodi svjetski trend, prednost ovog imanja je i blizina Nacionalnog parka Krka koji, kao i ostala hrvatska zaštićena područja, iz godine u godinu posjećuje sve više turista.

Sve popularnija zaštićena područja

Najposjećenije su prirodno područje, posebno u toplije doba godine, popularna Plitvička jezera, kompleks 16 jezera povezanih slapovima nastalim taloženjem sedre. U travnju je u blizini Plitvičkih jezera otvoren prvi Indijanski rezervat Winnetoulanda u Europi. Rezervat, odnosno indijansko selo, nalazi se pored Rakovice, na lokaciji zaštićenog parka prirode uz Baračeve špilje. Već je na otvorenje došlo dvadesetak turista, a sa zanimanjem su pogledali i jedini preostali kanu sa snimanja serije 'Winnetou', koji je sačuvan u Jadran filmu te poklonjen rezervatu.

Za one koji, osim šetnje, žele doživjeti neko 'ekstremnije' iskustvo, pravi je izbor posjet Velebitu, svjetskom rezervatu biosfere koji skriva čak dva nacionalna parka - Paklenicu i Sjeverni Velebit.

Miris mora u planinskom se zraku može osjetiti i na Biokovu ili Risnjaku, šumovitom području Gorskog kotara, nedaleko od Delnica, ali i Rijeke. Zbog čvorišnog položaja na početku Dinarida, na malom su prostoru okupljene gotovo sve vrste šuma koje se mogu naći u našem podneblju te mnoge biljne i životinjske vrste.

Za ljubitelje prirode uz more, proljeće je pravo vrijeme za posjet Brijunima, nacionalnom parku koji je, za razliku od preostala dva morska prirodna rezervata, Mljeta i Kornata, znatno bliže obali.

Ljubiteljima kontinenta preporučiti valja obilazak baranjskog Kopačkog rita, jednog od najočuvanijih močvarnih područja i ornitoloških rezervata u Europi. Kao i u blizini nacionalnih parkova, nedaleko od Kopačkog rita na mnogo se mjesta mogu kušati domaći specijaliteti iz kotlića ili s roštilja te autohtona vina istočnog dijela Hrvatske. U domaćinstvu Baranjski dvori gostima je na raspolaganju čak i čitaonica s više stotina naslova.

Po velikom broju ptica, posebno roda, poznato je i Lonjsko polje, često izletište stanovnika zapadnog dijela Hrvatske koji tradicionalno ipak najčešće posjećuju brdovita područja poput zagorskih brega, Žumberka ili Medvednice. Ne treba zaboraviti da upravo na Sljemenu planinarenje i turizam imaju tradiciju od 1870, kada je na vrhu Zagrebačke gore podignuta mala drvena piramida kao prvi planinarski objekt u Hrvatskoj.

Osim za planinarenje, proljetni vikendi idealni su i za biciklizam ili rafting, u kojemu se može uživati na mnogo mjesta, od Kupe, Korane, Dobre i Mrežnice do Zrmanje ili Cetine na jugu.