Uz nova istraživanja koja se provode i nove smjernice koje se redovito objavljuju, normalno je da se neki od ovih odgovora s vremenom mijenjaju. U nastavku kardiolozi razotkrivaju mitove o zdravlju srca koje biste sada trebali znati:

Mit: Ne biste se trebali brinuti za zdravlje svog srca ako ste mladi

Ako imate manje od 50 godina, možda ste uvjereni da se ne trebate brinuti o zdravlju svog srca te da su vrlo male šanse da dobijete neku srčanu bolest. Iako je istina da se rizik od srčanih bolesti povećava s godinama, to nažalost može početi vrlo rano jer na to izravno utječu životne navike.

'Sedam glavnih promjenjivih čimbenika rizika za srčane bolesti uključuju pušenje, neaktivnost, visok kolesterol, visok krvni tlak, visoku razinu šećera u krvi, prekomjernu težinu i lošu prehranu', upozorava dr. Elizabeth Klodas, kardiologinja i glavna medicinska direktorica tvrtke Step One Foods, piše HuffPost.

Kada je riječ o praćenju zdravlja srca, mjerenje čimbenika rizika poput kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi zahtijeva fizičku procjenu i laboratorijsko testiranje.

'Pod pretpostavkom da su vaše 'brojke' dobre, moje pravilo je da bi se ljudi trebali testirati dva puta godišnje u svojim 20-ima, tri puta u svojim 30-ima, četiri puta u svojim 40-ima, a zatim jednom godišnje nakon 50. godine', savjetuje Klodas.

Mit: Trebali biste se usredotočiti samo na povećanje HDL (ili 'dobrog') kolesterola za zdravlje kardiovaskularnog sustava

Kolesterol, tvar koja pomaže izgradnju zdravih stanica, nije potpuno štetan. Imamo dvije vrste kolesterola: lipoprotein visoke gustoće (HDL) - poznat kao 'dobar', jer prenosi kolesterol u jetru gdje se može ukloniti iz našeg krvotoka - i lipoprotein niske gustoće - poznat kao 'loš', jer vodi kolesterol izravno u arterije.

'Visoke razine LDL kolesterola povećavaju rizik od srčanih bolesti jer u krvotoku cirkulira više plaka koji se može taložiti na srčanim arterijama', rekla je za HuffPost dr. Joyce Oen-Hsiao, direktorica kliničke kardiologije na Yaleu. Možda biste mogli pomisliti da povećanje HDL kolesterola može smanjiti LDL kolesterol i rizik od srčanih bolesti, no stručnjaci kažu da to i nije baš tako.

'Međutim ideja o povećanju HDL kolesterola za dobro kardiovaskularno zdravlje je netočna i vrlo zastarjela', rekla je dr. Danielle Belardo. Istraživanja pokazuju da povećanje HDL kolesterola nema nikakve veze sa smanjenjem rizika od velikih štetnih događaja za srce', kaže američka kardiologinja iz Newport Beacha.

Kod nekih osoba visoke razine HDL kolesterola mogu biti faktor rizika za srčane bolesti, a iako se to još uvijek istražuje, dosadašnje studije sugeriraju genetsku vezu.

'Unatoč tome, znamo što smanjuje kardiovaskularni rizik, a to je snižavanje LDL kolesterola', rekla je Belardo.

Čimbenici kao što je prehrana bogata biljkama i vlaknima, ali siromašna zasićenim mastima, mogu imati značajnu ulogu u snižavanju razine LDL kolesterola. U određenim slučajevima - ukoliko osoba pati od bolesti koronarne arterije ili genetske dislipidemije, također je potrebno uzimati terapiju nakon savjetovanja s liječnikom.

Mit: Sve masti su loše za zdravlje srca

Iako je istina da unos trans i zasićenih masti povećava rizik od bolesti srca, prehrana s niskim udjelom masti nije neophodna za optimalno zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da su zdrave masti kao što su mononezasićene i polinezasićene masti ključne za uravnoteženu prehranu i manji rizik od bolesti.

'Nijedna namirnica, ukoliko se umjereno konzumira, neće odmah uzrokovati kroničnu bolest, ali zamjena namirnica s visokim udjelom zasićenih masnoća, poput crvenog mesa i maslaca, namirnicama s nižim udjelom zasićenih masnoća i većim udjelom polinezasićenih i mononezasićenih masnoća, poput maslinovog ulja i avokada, može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti', rekla je dr. Belardo.

Ako se pak radi o masnoćama biljnog podrijetla, to ne mora nužno značiti da su zdrave za srce. Kokosovo ulje, naprimjer, većinom je zasićena masnoća - oko 50 posto više od maslaca, prema istraživanju klinike Mayo.

Osobe bi svakako trebale težiti prehrambenom obrascu koji postiže od pet do šest posto kalorija iz zasićenih masti te oko 13 grama zasićenih masti dnevno.

Mit: Crveno vino je dobro za zdravlje srca

Crveno vino uvijek je na popisu namirnica zdravih za srce, ali znanstvenici kažu kako nema prave potvrde da je to sasvim istinito.

'Antioksidanti u crnom vinu koji se zovu polifenoli doista mogu pomoći u zaštiti sluznice krvnih žila u srcu. Međutim, ako inače ne pijete, ne preporučujem vam da krenete piti alkohol samo zato što mislite da bi ispijanje crnog vina bilo dobro za vaše srce', upozorava dr. Joyce Oen-Hsiao.

Zapravo, prema Svjetskoj federaciji za srce, nije utvrđeno da ikakva količina alkohola ima kardioprotektivni učinak.

'Općenito, smanjenje unosa alkohola vjerojatno će smanjiti kardiovaskularni rizik. Preporučujem ograničavanje alkohola na dva ili manje pića dnevno za muškarce ili jedno piće ili manje dnevno za žene ako ga konzumirate', rekla je Belardo.

Mit: Svakodnevno uzimanje aspirina dobro je za zdravlje srca

Bolesti srca vodeći su uzrok smrti diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj. Stoga mnogi stručnjaci upozoravaju i na važnost prevencije rizika od srčanog i moždanog udara kod odraslih u dobi od 40 do 59 godina koji u prošlosti nisu imali problema s kardiovaskularnim zdravljem.

Jedna od uobičajenih preporuka je svakodnevno uzimanje aspirina, jer on smanjuje djelovanje trombocita na zgrušavanje krvi, što može spriječiti srčani udar. Prema smjernicama Američkog koledža za kardiologiju, male doze aspirina (75-100 miligrama dnevno) mogu se uzeti u obzir za primarnu prevenciju bolesti srca među visokorizičnim odraslim osobama u dobi od 40 do 70 godina koje nemaju povećan rizik od krvarenja.

Međutim svakodnevno uzimanje aspirina može biti štetno jer izlaže pojedince većem riziku od čira i krvarenja u želucu, crijevima i mozgu. 'Rizik od krvarenja raste s godinama i može biti opasan', upozorava Belardo.

Zapravo, radna skupina za preventivne usluge u SAD-u koja je okupila zdravstvene stručnjake preporučila je kliničarima da prestanu rutinski propisivati male doze aspirina odraslim osobama starijim od 60 godina jer potencijalne štete od krvarenja nadmašuju dobrobiti prevencije srčanih bolesti.

'Ovo se ne odnosi na one koji su već imali srčani udar, moždani udar ili aterosklerotičnu bolest koronarnih arterija. Stoga svakako prije primjerne te terapije razgovarajte sa svojim liječnikom o individualnom riziku i liječenju', rekla je liječnica.

Mit: Samo kardio vježbe su dobre za zdravlje srca

Zasigurno ste čuli da kardio vježbe poput trčanja ili plivanja ubrzavaju rad srca? Kardio, ili kardiovaskularno kondicioniranje, je oblik aerobne vježbe, što znači da će vam se srce i disanje ubrzati dok se bavite tim aktivnostima.

Iako su mnoge studije pokazale da je dobra aerobna kardiovaskularna tjelovježba korisna za zdravlje srca, to nije jedina aktivnost koja ima zaštitne učinke, rekla je Hsiao. Trening snage ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući poboljšanje kardiovaskularnih čimbenika rizika kao što je smanjenje krvnog tlaka.

Smjernice American College of Cardiology preporučuju da bi odrasli trebali tjedno imati najmanje 150 minuta akumulirane aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta tjedno jakog intenziteta aerobne tjelesne aktivnosti (ili ekvivalentnu kombinaciju umjerene i snažne aktivnosti) kako bi se smanjio rizik od srčanih bolesti.

Dakako, ključ je dosljedna tjelovježba s kombinacijom intenzivnih i umjerenih aktivnosti - bilo da se radi o pješačenju ili vježbama snage za dobrobit zdravlja srca.

Mit: Ako se pridržavate zdrave prehrane i vježbate, nikada nećete doživjeti srčani udar

Iako su promjene načina života, poput uvođenja zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i nepušenja, nevjerojatno važne za smanjenje rizika od srčanih bolesti, postoje različiti genetski čimbenici koji mogu utjecati na vaše kardiovaskularno zdravlje. Ovi čimbenici utječu na rizik od visokog krvnog tlaka, bolesti srca i drugih povezanih stanja.

Štoviše, rizik od bolesti srca može se još povećati kada se loši genetski čimbenici kombiniraju s nezdravim životnim stilovima, kao što su pušenje i loša prehrana.

Prevencija je najbolji način da se izbjegnu kardiovaskularne bolesti, stoga se pobrinite se da saznate svoju obiteljsku anamnezu. Osim toga, redovito kontrolirajte krvni tlak, kolesterol i svakako vodite računa i o drugim važnim čimbenicima kardiovaskularnog rizika kao što su dijabetes i druge kronične bolesti.