Problemi s vidom česta su pojava u kasnijoj odrasloj dobi, a jedan od prvih znakova nerijetko su oni tijekom noćne vožnje.

Riječ je o tzv. halo efektu, pojavi da osoba vidi prsten ili krug svjetlosti oko noćne rasvjete nalik aureoli. Liječnici tvrde da se radi o uobičajenom fenomenu, no ako dolazi do problema prilikom vožnje i pojačanog ometanja jasnoće vida, trebali biste potražiti medicinsku pomoć.

Do ove pojavi dolazi kada se proširi rožnica, vanjska očna ovojnica smještena u prednjem dijelu oka koja omogućava ulazak svjetlosti. Svaka promjena u obliku rožnice, koja bi trebala nalikovati obliku leće, utječe na promjene u vidu poput halo efekta.

Miopija (kratkovidnost)

Jedan od uzroka ove pojave može biti miopija, odnosno kratkovidnost, što se odnosi na poteškoće s pravilnim zapažanjem objekata na većoj udaljenosti.

Postoji i stanje noćne miopije - osoba noću ima zamagljen vid, a tijekom dana vidi potpuno normalno.

'Kako vam se oči više šire, ulazi više perifernih svjetlosnih zraka. Svjetlost pogađa daljnju periferiju leće u oku, što može uzrokovati značajnu promjenu u izgledu objekata', objašnjava dr. Nicole Bajic iz američke Klinike Cleveland.

Astigmatizam

Astigmatizam označava oblik rožnice ili zjenice koji je nešto više zakrivljen nego što bi trebao biti. Uslijed toga, zrake svjetlosti ulaze pod drugačijim kutom te dolazi do zamagljenog vida i pojave efekta aureole gledanjem u noćnu rasvjetu.

Mnoge osobe s astigmatizmom nose naočale ili leće, no to nije pravilo. Nažalost, ovo stanje se s vremenom nerijetko pogoršava, što znači da će oni koje ne nose očna pomagala vrlo vjerojatno morati učiniti to.

Kronična suhoća očiju

Suhe oči mogu biti vrlo neugodna pojava koja pritom dovodi do zamagljenosti vida i efekta aureole.

'Kod kronično suhih očiju, pojave koju uzrokuje nedostatak vlage oko površine oka, dolazi do drugačijeg prijenosa svjetlosti, zbog čega se može pojaviti halo efekt', pojašnjava dr. Bajic.

Nošenje multifokalnih leća

Mnogim ljudima u procesu starenja zatreba pomoć da vide na daljinu, na blizinu, pa čak i nekoliko različitih točaka u sredini. Umjesto da imaju nekoliko pari naočala za svaku od tih udaljenosti, mnogi se oslanjaju na multifokalne naočale ili kontaktne leće.

Gledanje kroz vrh ovakve leće omogućuje vam da vidite veću udaljenost, sredina vam omogućuje da vidite srednju udaljenost, a donji dio leće pomaže u fokusiranju objekata koji se nalaze u blizini.

No različiti slojevi mogu uzrokovati razdvajanje svjetlosti prilikom prijelaza iz jednog u drugi, a to može izazvati halo efekt, napominje dr. Bajic.

Posljedice operacije očiju

Postupci laserske kirurgije oka, poput fotorefraktivne keratektomije, koriste se za ispravljanje kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma. Ovi postupci koriste lasere za preoblikovanje rožnice tako da pravilno reflektira svjetlost na mrežnici.

Ovaj postupak omogućuje osobi da normalno vidi bez korištenja naočala ili leća.

No budući da ovi postupci mijenjaju oblik rožnice, nakon njih možete imati više problema s noćnim vidom i halo efektom. Jedna studija pokazuje da nakon uspješne LASIK operacije očiju do 20 posto ljudi može imati nove smetnje vida, osobito tijekom noćne vožnje.

Katarakta

'Katarakta je prirodno zamućenje leće unutar oka koje se može dogoditi tijekom starenja', kaže dr. Bajic.

Ovaj efekt zamućenja sprječava oko da propušta svjetlost kao prije. Katarakta može uzrokovati da vam vid postane mutan ili maglovit. Također može uzrokovati povećanu osjetljivost na svjetlost te odsjaj, halo efekt, pa čak i udvostručen vid.

Keratokonus

Keratokonus je sličan astigmatizmu jer se također radi o stanju izobličene rožnice, no riječ je o još naglašenijim promjenama.

'Kod osoba s keratokonusom rožnica s vremenom postaje mnogo više u obliku stošca. To može uzrokovati astigmatizam i drastične promjene u načinu na koji svjetlosne zrake ulaze u oko, pri čemu nastaje još očitiji halo efekt', kaže dr. Bajic.

Keratokonus se s vremenom pogoršava. Promjene u obliku rožnice mogu se sporo odvijati, tijekom nekoliko godina, ili brzo napredovati, osobito kod mlađih osoba. Neliječeni keratokonus može dovesti do trajnog gubitka vida.

Fuchsova distrofija

Najdublji sloj kuta oka djeluje poput pumpe koja uklanja tekućinu iz rožnice. U nekim slučajevima ona prestane obavljati svoj posao, uslijed čega rožnica može nateći i stvoriti udubljenja ili mjehuriće u oku - stanje koje se naziva Fuchsova distrofija.

'Otok rožnice može utjecati na to kako svjetlost prolazi, što može rezultirati halo efektom', kaže dr. Bajic.

Fuchsova distrofija također može uzrokovati zamagljen vid tijekom dana i bol ili svrbež u očima.

Glaukom zatvorenog kuta

Glaukom je stanje koje oštećuje vidni živac u stražnjem dijelu oka.

Češći je glaukom otvorenog kuta, uz sporije napredovanje, pri čemu se tekućina nakuplja tijekom duljeg perioda i vrši pritisak na vidni živac.

Rjeđi je glaukom zatvorenog kuta, pri čemu se zjenice prebrzo šire. Dolazi do blokade odvodnih kanala i tekućina ne može napustiti oko, uzrokujući porast očnog tlaka. Ovo stanje može se iznenada pojaviti.

'Tlak se stvara unutar oka, a može doći i do zamućenja rožnice, što može biti odgovorno za neke od aureola koje ljudi vide', dodaje dr. Bajic.

Tipično, glaukom zatvorenog kuta dolazi s nekim drugim vidljivim simptomima koji se ne smiju ignorirati. Ako uz glavobolju, mučninu, povraćanje ili bol primjećujete halo efekt, dr. Bajić savjetuje da se što prije obratite oftalmologu.

Kada je vrijeme za pregled vida?

Preporuka liječnika je da svaka osoba starija od 40 godina jednom godišnje obavi pregled vida. To je važno kako bi se utvrdile eventualne promjene te analizirale sve poteškoće koje je osoba primijetila, kao što je halo efekt.

'Ignoriranje boli u očima ili bilo koje osjetne promjene, jako je opasno. Zato uvijek preporučujem obavljati redovite preglede te posjetiti oftalmologa pri prvim znakovima promjena', zaključuje doktorica Bajić.