Mediteranska prehrana dobra je za um i tijelo te poboljšava kvalitetu života, tvrde znanstvenici pozivajući se na rezultate istraživanja koje je pokazalo da redovit unos riba i morskih plodova, voća, povrća, mahunarki, maslinova ulja i orašastih plodova smanjuje rizik od kroničnih bolesti.

Regije u kojima se stanovništvo hrani ovakvom vrstom prehrane imaju nižu stopu smrtnosti. Znanstvenici su osmislili prehrambenu piramidu, koja navodi da glavnim jelima nikada ne bi trebalo nedostajati žitarica, voća i povrća te da bi dnevno trebalo popiti dvije litre vode

Maslinovo ulje bi trebao biti glavni izvor masnoća, a uz umjerenu potrošnju vina preporučuje se konzumiranje ribe, nemasnog mesa i jaja. Sve to se nalazi u osnovama mediteranske prehrane. Na vrhu piramide su šećer, slatkiši, kolači i slatki napici, koje treba konzumirati povremeno i u malim količinama.

'Mediteranska prehrana važan je čimbenik povezan s boljom kvalitetom življenja i može se smatrati modelom zdrave prehrane', tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Las Palmas de Gran Canaria i Sveučilišta u Navarri koji su proveli četverogodišnji studiju prehrambenih navike više od 11.000 studenata.

Na početku četverogodišnjeg razdoblja uzeti su podaci o prehrambenim navikama i ocjeni kvalitete života i komparirani s rezultatima na kraju studije. Konzumacija povrća, mahunarki, voća, orašastih plodova, žitarica i riba dobivala je pozitivnu ocjenu u upitniku, a konzumacija mesa, mliječnih proizvoda i alkohola negativno je ocijenjena.

Rezultati su pokazali da su studenti koji su se pridržavali mediteranske prehrane postigli bolje rezultate u ocjeni kvalitete života te da su bili u boljem fizičkom i mentalnom stanju. U studiji objavljenoj u časopisu European Journal of Clinical Nutrition voditelj studije Henriquez Patricia Sanchez kaže kako se mediteranska prehrana može smatrati modelom zdrave prehrane, prenosi Mail Online.