Kako su pokazala mnoga istraživanja, probiotici čuvaju probavu, pomažu kod dijabetesa tipa 2, iznimno su korisni za djecu, a pomažu i u borbi protiv depresije jer potiču mozak na proizvodnju tzv. sretnih hormona.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, uneseni u dovoljnoj količini, blagotvorno djeluju na ljudski organizam poboljšavajući svojstva prirodne mikroflore probavnog sustava.

Najčešće se kao probiotici koriste bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, a radi se o bakterijama koje se nalaze u ljudskoj želučanoj i crijevnoj mikroflori. Oni su kao takvi uključeni u borbu protiv štetnih i opasnih bakterija, uzročnika raznih bolesti.

Mikroflora želuca podložna je promjenama uzrokovanim stresom, neuravnoteženom prehranom, starenjem te antibioticima koji osim loših uništavaju, ali i dobre bakterije, pa bi se one na neki način trebale obnavljati. To postižemo tako da ih u organizam unosimo vanjskim putem.

Antibiotici uništavaju i loše i dobre bakterije

Da biste vratili ravnotežu nakon što pijete lijekove poput antibiotika, često ćete čuti savjet da uzimate probiotike. Tijekom liječenja antibiotici uništavaju svaku bakteriju koja je osjetljiva na određeni antibiotik, a u tom procesu često uništavaju probavnu, odnosno crijevnu floru. Uništavaju i bakterije u usnoj šupljini koje nas štite od virusnih infekcija i ljudi sami primjećuju da se razbole nakon uzimanja antibiotika. To se, primjerice, često događa kod infekcije mokraćnih putova. U mokraćnom mjehuru postoji flora na koju smo naviknuti i koja ne izaziva nikakav problem. Kad se ta flora uništiti antibiotikom, loše bakterije poput poznate Escherichije coli mogu povećati svoje kolonije i izazovu infekcije mokraćnog mjehura.

I hrvatski liječnici uspjeli su dokazati korist probiotika

Probiotičke bakterije, točnije LGG, smanjuju rizik od respiratornih i crijevnih infekcija kod djece. Dokazala je to svojim doktorskim radom Iva Hosjek iz Referentnog centra za dječju gastroenterologiju i prehranu KBC-a Zagreb. Njezin tim proveo je najveću kliničku studiju na svijetu u kojoj su sudjelovala 1.023 ispitanika. Pokazalo se da su djeca koja su primala LGG znatno rjeđe obolijevala od infekcija gornjih dišnih putova i crijevnih infekcija u usporedbi s djecom koja su uzimala fermentirani mliječni pripravak bez probiotika.

Probiotici u svakodnevnoj prehrani i preparatima

Vjerojatno znate da probiotika ima u jogurtu, ali on nije jedini izvor ovih dobrih bakterija. U svakodnevnu prehranu uključite i kiseli kupus, ali ne pasterizirane ili konzervirani, fermentirane sireve poput cheddara, parmezana ili goude, a ako još niste probajte, miso koji nastaje procesom fermentacije soje.

Također ih možete nadoknaditi pomoću kvalitetnih preparata koji na prirodan način mogu vratiti i održavati ravnotežu probave i metabolizma. Kod odabira preparata svakako pazite da kupujete one koji garantiraju da će probiotici dospjeti u debelo i tanko crijevo kroz želudac i dvanaesnik jer ondje je njihova aktivnost najvažnija. To će vam osigurati želučanootporni omotači koji će spriječiti da kiselina u želucu probiotike otopi prije vremena.