Zanosni orijentalni začin serijala '1.001 noć' začarao je domaću publiku i doveo do novog stupnja ovisnosti o mjehuričastoj laganoj zabavi u hrvatskim medijima. Imena glavnih glumaca Bergüzar Korel i Halita Ergença svaki dan toplim i velikim osmijesima s naslovnica injektiraju novu dozu šećernog opijata, a njihova 'ljubav veća od tabua i života' zamagljuje poglede i najtvrdokornijim cinicima i televizijskim nevjernicima. Gotovo da nitko nije barem kriomice pogledao poneku epizodu nemarno ostavljajući time iza sebe desetljeća pažljivo građenog imperija donedavno nepobjedivih meksičkih peripetija i zavrzlama. Odgovor na pitanje kako (barem u domeni racionalnog sloja) objasniti fenomen turske sapunice, potražili smo kod diplomirane turkologinje, lingvistice i pravnice Jasmine Jašaragić.

                                                        Drukčiji koncept

Turska serija '1.001 noć' iznenadila je hrvatsku publiku iz više razloga. Predstavlja drukčiji koncept sapunice. Već dugo se hrvatskoj javnosti prezentira model meksičkih i južnoameričkih sapunica koje su toliko slične da ne nude novitete. Fenomen turske sapunice leži u činjenici da je hrvatskoj publici donijela osvježenje u smislu da je drukčija u odnosu na dosad u Hrvatskoj prikazivane sapunice - višeg je budžeta, likovi nisu plošni, a i sama priča ne zasniva se isključivo na intrigama. Moguće da je i donijela nešto što publika nije očekivala od jedne turske sapunice i produkcije te je postignut efekt iznenađenja koji se odražava u činjenici da se pomalo, čini se, i razbijaju predrasude koje većina hrvatske javnosti ima o Turcima i Turskoj općenito. Hrvatska publika upoznata je s nečim novim i drukčijim, iznenađena je europeizacijom i modernizacijom turskog društva. Riječ je o seriji koja donosi sa sobom i tursku kulturu, povijest, kulturološki obojeno međuljudsko ophođenje, tradiciju i jezik različit od meksičkih i južnoameričkih serija. Radnja je dosta ubrzana, u jednom nastavku se puno toga dogodi, česti su preokreti radnje, što kod gledatelja stvara osjećaj uzbuđenja i znatiželje. Bitan novitet prikazan u seriji jest predstavljanje koncepta pomalo nevine, čedne, odnosno decentne ljubavi koja se sastoji od neeksplicitnih ljubavnih scena, što je u opoziciji s američkim serijama na koje je hrvatska publika već naviknuta. Ono što je također drukčije u seriji u odnosu na već prikazane sapunice jest prikaz ne crno-bijelih likova, već stvarnih, životnih, s kojima se ljudi mogu vrlo lako poistovjetiti. Likovi nisu samo dobri ili zli, već mogu istovremeno biti i jedno i drugo.

Suvremeno tursko društvo jest slojevito - u njemu postoje i ekstremno bogati i vrlo siromašni, i obrazovani i neuki, i moderni i tradicionalni pa sve do vrlo konzervativnih vjerskih slojeva koji nisu prikazani u seriji. Društveni sloj koji je prikazan u seriji '1.001 noć' predstavlja viši, bogati i obrazovaniji sloj u Turskoj i on doista i prikazuje stvarnu sliku tog sloja Turske, naročito onog u Istanbulu. Naravno, ne možemo govoriti o tome da je ono prikaz cjelokupnog turskog društva', objašnjava Jasmina te dodaje koji su elementi kulturološke poveznice zbog kojih je hrvatska publika snažno reagirala na samu priču.

Turcizmi u hrvatskom jeziku

'Osmansko je Carstvo kroz povijest ostavilo mnoge kulturološke tragove u Hrvatskoj. Jedan od njih svakako su i sveprisutni turcizmi u hrvatskom jeziku zbog kojih ljudi mogu osjetiti poveznicu s likovima u seriji kada u cijeloj zamršenosti nerazumljivog turskog jezika zapaze i pokoju poznatu riječ. Koliko mi je poznato veza između publike i same priče je u tome što je na specifičan način prikazana jedna ljubavna priča koja ima i povijesnu i komparativnu dimenziju koja je vrlo bliska našim životima', kaže te objašnjava kako je, bez obzira na pomamu za manje zahtjevnim televizijskim štivom, turska kinematografija u zadnjih nekoliko godina doživjela nevjerojatan uzlet i uspjeh na prestižnim festivalima diljem svijeta:

'Turska kultura općenito, ne samo kinematografija, visoko je razvijena i zasigurno priznata u svijetu, ali zbog brojnih predrasuda i stereotipa, pa tako i loše promidžbe nije imala priliku na ovim prostorima. Sigurna sam da će nakon '1.001 noći', serije koja je takoreći probila led osvojivši naklonost široke hrvatske publike, i recepcija turske kinematografije biti mnogo bolja. Privlačnost Turske općenito, pored modernizacije, sve većeg gospodarskog uzleta te otvaranja društva prema svijetu, leži i u činjenici da Turska uvelike nastoji očuvati i svoje tradicionalne vrijednosti.'

Kod nas se u samo nekoliko tjedana emitiranja vrtoglavom brzinom reaktivirao interes za učenje turskog jezika, a u Makedoniji trenutačno vlada deficit stručnjaka za turski jezik: naime, pate udžbenici za tursku nacionalnu manjinu jer su svi prevoditelji i jezičari zauzeti.

Raste popularnost turskog jezika

'Sigurno možemo reći da dolazi do popularnosti turskog jezika - sve je veća potražnja za turkolozima radi podučavanja turskog jezika u mnogim školama za strane jezike. Sličan fenomen se dogodio i nakon emitiranja meksičkih sapunica, kada se javio veliki interes za učenje španjolskog jezika. Ne iznenađuje pojava da čovjek želi znati nešto više o onome što mu se svidi kako bi se tomu što više približio i isto razumio. Učiti jedan jezik ne znači samo učiti gramatiku i rječnik toga jezika, već znači i upoznavati kulturu i svjetonazor govornika tog jezika. Isto tako je i s turskim, učiti turski znači upoznati tursku kulturu, orijentalnu civilizaciju, povijest i umjetnost općenito, što zasigurno predstavlja velike čari za onoga koji krene s učenjem tog neindoeuropskog jezika. Naravno, moguće je da se i dijelu gledateljstva turski jezik, koji dosad nije imalo prilike svakodnevno slušati, svidio. Turski jezik, čija gramatička struktura nije nimalo jednostavna, predstavlja onima koji ga krenu učiti veliki izazov', zaključuje Jasmina Jašaragić.