Koliko imamo prostora za memoriju? Možemo li uspješno raditi nekoliko radnji u isto vrijeme? Koliko mozgu treba odmora, možemo li ga trenirati, samo su neka od pitanja na koja je odgovorio Smilović.

Na pitanje o multitaskingu, kako ga neuroznanost vidi, jesmo li sposobni raditi više stvari istovremeno, dr. Smilović je jasno odgovorio: 'Ne možemo. Za naš mozak, odnosno za naš svijet, ne postoji multitasking. U svijesti je uvijek jedan zadatak. Dok mi mislimo da radimo nekakav multitasking, ono što se događa u našoj svijesti je da zapravo skačemo s jedne na drugu temu, pa opet na prvu temu. Na kraju krajeva, ispada da ni jednoj od tih tema koje 'multitaskamo' ne posvećujemo dovoljno pozornosti.'

Naš poznati stručnjak je, između ostalog, upozorio na sindrom izgaranja koji se javlja zbog prevelikih očekivanja, nedostatka odmora nakon radnog vremena te stalne dostupnosti, što negativno utječe na funkcionalnost mozga.

Ovaj tjedan ujedno se obilježava Tjedan mozga u sklopu kampanje koja je poznata u svijetu kao Brain awareness week, a Smilović ističe kako se vidi porast duševnih oboljenja nakon pandemije koronavirusa.

'To što nam se nameće da moramo raditi sve više i više stvari uzrokuje pandemiju sindroma izgaranja u populaciji... Nije mi jasno zašto su različite firme toliko kratkovidne da ne vide da im to na kraju negativno utječe na poslovanje. Jer previše očekujete od ljudi, ne dajete im odmor nakon osmosatnog radnog vremena, očekujete da su stalno dostupni, što znači da se mozak ne može isključiti i što znači da će prije doći do sindroma izgaranja. Osoba treba odmor da bi bila funkcionalna unutar svojih osam sati rada', upozorava liječnik.

Zatim su se dotaknuli toga da se radnici koji dožive izgaranje zbog posla zapravo nerijetko zamijene novim radnicima.

'Ono što nitko ne želi priznati je koliko vremena svaka firma mora potrošiti da educira novu osobu za rad. Onda, ako jako često dajete otkaz, ako jako često mijenjate ljude, koliko zapravo efikasnog vremena imate u svojoj firmi da se obavlja neki zadatak, a koliko trošite na to da ne možete zadržati svoje ljude. Ta želja da se poveća samo produktivnost ljudi je kratkovidna jer ljudi nisu roboti. Da bismo bili efikasni, odmor nam je prijeko potreban', dodao je.

O kapacitetu mozga za pohranjivanje podataka Smilović je rekao da naše skladištenje podataka nije beskonačno.

'Dapače, nakon 25. godine većina je naše memorije popunjena. Kako onda učimo nove stvari? Dobro je naglasiti da učimo nove stvari tako da zaboravljamo druge stvari. Znači, normalno je da u bilo kojoj dobi života zaboravljamo neke stvari i to nije automatski, recimo, Alzheimerova bolest. Ona se iskazuje na drugačiji način', rekao je doktor.

Što se tiče održavanja funkcije mozga i postoji li 'fitnes' za mozak, dr. Smilović je upozorio na važnost tjelovježbe.

'Postoji, s time da je odgovor možda malo iznenađujući - najbitnija stvar nije učenje novih vještina. Ako želite održati mozak što zdravijim, primarno najveći učinak ima redovita tjelovježba. Drugo po važnosti je dovoljno sna, ono što svima nama u modernom svijetu fali, to je do 65. godine osam sati bez pogovora. Ne manje! Sve što je manje od toga ubrzava staranje mozga. Ako ste na šest sati, već imate veću aktivnost upale u tijelu, imate višu aktivnost kortizola i već se događaju nekakvi problemi. To naravno neće odjednom uzrokovati propadanje mozga, ali mozak koji spava osam sati naspram mozga koji spava šest sati bit će zdraviji', dodao je.

Dr. Smilović je naglasio i da je za održavanje zdravlja mozga važno ono što jedemo. Istaknuo je orašaste plodove, voće, špinat, blitvu, ribu... Za aktivnost mozga dobro je učiti teške stvari i pritom nije dovoljno, objasnio je, raditi stvari poput rješavanja križaljki.

'Mozak se trenira da bude zdraviji i da bude bolji tako da se rade teške stvari. Znači, nema jednostavnog prečaca... To znači da, u kojoj god životnoj dobi bili, trebate raditi nešto što nikad niste radili. Recimo, s 40 godina početi učiti kineski. Ili, recimo, ako ste u glazbi, početi učiti kvantnu teoriju. Znači, raditi radnje od kojih vas baš 'boli' mozak. Ono kad osjećate da vam je puno, da vam je teško, to je radnja koja pomaže mozgu. To je radnja koja vam održava mozak mladim', objasnio je dr. Smilović.

Prilikom intenzivnog učenja nakon svakih sat i 45 minuta potrebno je napraviti odmor od 15 minuta.

'Ono što je bitno - mobitel nije odmor. Znači ono - ja ću sad si otvoriti društvene mreže i odmoriti se. Ne, mozak apsolutno i dalje nastavlja biti jako aktivan. To doslovno znači gledanje u prazno', kaže on.

Važno je i za zdravlje mozga ostati zainteresiran za nove stvari.

'Najvažnije bi ostati znatiželjan. Zdrav mozak je onaj koji stalno želi saznati nešto novo, koji nikad nije zadovoljan da kaže 'ovo je kako svijet funkcionira'. Svijet funkcionira na milijun načina, potražite sve te načine i tako ćete, na kraju krajeva, i kod sebe održati dozu mijenjanja, neuroplastičnosti, mogućnosti promjene u mozgu', zaključio je liječnik.