Bolesti srca, visoki krvni tlak, dijabetes... Nesanica ostavlja puno gore posljedice po zdravlje žena nego muškaraca
Nesanica, i fizički i emocionalno, teže pogađa žene od muškaraca, pokazuju nova istraživanja. Ne samo da je nedostatak sna često povezan s prometnim nesrećama, dokazano je da manjak sna značajno povećava rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa, depresije i pretilosti.
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Warwicku utvrdili su da postoji jaka veza između akutne nesanice i visokog krvnog pritiska kod žena. Nadalje, znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu tvrde kako kod žena nesanica uzrokuje probleme u odnosima, ali da isto ne vrijedi za muškarce.
'Brojne studije pokazuju da osobe koje tijekom dugotrajnog razdoblja pate od loše kvalitete sna umiru ranije nego što bi trebale', kaže profesor kardiovaskularne medicine i epidemiologije Francesco Cappuccio s Medicinskog fakulteta u Warwicku.
'Uočili smo važne razlike među spolovima, osobito u učestalosti visokog krvnog pritiska.'
Žene koje redovito spavaju pet ili manje sati imaju dva puta veću vjerojatnost da obolijevaju od visokog krvnog tlaka nego žene koje spavaju sedam sati. Kod muškaraca je krvni tlak stabilan bez obzira jesu spavali pet ili sedam sati.
Na Sveučilištu u Warwicku tvrde da su otkrili da nedostatak sna u žena izaziva upale koje mogu oštetiti arterije, čime se povećava rizik od koronarnih bolesti.
'Poznato je da dok spavamo krvni pritisak pada, pa ako se niste dovoljno naspavali, vaše će se tijelo morati nositi s povišenim tlakom više sati dnevno.'
Evolucijski programiran lagan san
'San je aktivan proces potreban našem tijelu u mozgu i važan za regulaciju svih tjelesnih funkcija', kaže profesor Cappuccio. Tijekom sna reguliraju se razine hormona, a ako nesanica utječe na hormone koji kontroliraju apetit, ona može biti uzrok pretilosti. Zabrinjava i da se žene bolje nose od muškaraca kada je u pitanju nesanica, što znači da je manje vjerojatno da će se uhvatiti u koštac s problemom. Vjeruje se da je to razvijeno kako bi se žene lakše nosile s besanim noćima uz malu djecu. Kako su bile odgovorne za život djeteta, žene su evolucijom razvile sposobnost da se s nesanicom nose bolje od muškaraca.
Razdoblja dubokog sna u koje upadamo tijekom noći ključ su za obradu i pohranu novih informacija.
'U mozgu postoji sustav koji se zove kortikalno-retikularni sustav aktivnosti (RAS), koji određuje prag na kojem se budimo', objašnjava londonska liječnica dr. Narina Ramlakhan. 'Taj nas mehanizam upozorava na naše okruženje, na bilo koji poticaj različit od običnih', kaže. 'U djece je RAS vrlo osjetljiv, što je razlog zašto se češće bude tijekom noći. Mozak žena je usklađen s djetetovim kako bi se osigurala dobrobit djeteta.' Dakle, žene su se razvile sposobnost da se noću češće bude, lakše zaspu i okrijepe su u kratkim periodima sna. No vidljive su i loše posljedice.
'RAS koji je često tijekom noći previše aktivan i stalno stimuliran (ako osoba pati od nesanice) ugrožava logičan, misleći dio mozga koji onda počinje funkcionirati sa svojih primitivnih i emocionalnih područja', dodaje.
Svađa nakon nesane noći
Studija Sveučilišta u Pittsburghu ukazuje kako su žene osjetljivije na emocionalne poremećaje ako pate pod nesanice. Kod žena koje su spavale loše muževi su sljedeće jutro tijekom istraživanja prijavili kako je njihov odnos bio opterećen nesuglasicama. To se objašnjava teorijom po kojoj žene jače i emocionalnije izražavaju poremećaje u svojim organizmima. Muškarci, s druge strane, potiskuju svoje osjećaje i njih su, općenito, manje svjesni. 'San može utjecati na dio mozga koji regulira našu emocionalnu ravnotežu,' objašnjava dr. Ramlakhan.
'Žene su evolucijski programirane da žive u skladu s okolinom kako bi bolje brinule za svoju djecu. Muškarci su programirani da se ne moraju gnjaviti s emocionalnim problemima nego da se fokusiraju na zaštitu svoje obitelji i lov, te da budu usredotočeni na cilj bez razmišljanja o emocionalnim implikacijima.'