U sklopu studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Nutrition, Education and Behaviour, osamdeset i sedmero djece u dobi od tri do šest godina tijekom šestotjednog razdoblja dvaput tjedno dobivalo je hranu koja im nije bila po volji.

Prije početka studije istraživači su pitali djecu u kolikoj im se mjeri sviđaju rajčice, zelena paprika, leća, kvinoja...

Znanstvenici s Državnog sveučilišta u Washingtonu i Državnog sveučilišta Florida pokušali su testirati što najviše utječe na prehrambene navike djece, koristeći pritom namirnice koje su im bile najmanje omiljene: jednu su im samo opetovano nudili kao obrok, a uz drugu su im 'servirali' i priču.

Uz određenu namirnicu istraživači su im kazali: 'Ovo će pridonijeti da brže rastete i da brže trčite' ili 'Voće i povrće pomažu da se ne razbolite'.

Glavna autorica studije, Jane Lanigan, smatra da bi se popratni komentari trebali fokusirati na djetetove ciljeve, ali i da je važno istodobno im ponuditi precizne i točne informacije o namirnicama.

Nakon šest tjedan oba su pristupa imala približno isti rezultat. No kada su prehrambene navike djece ponovno provjeravane nakon jednomjesečne pauze, pokazalo se da je znatno bolji ishod imala metoda ponude obroka uz pojašnjenje o hrani. Djece su u prosjeku jela 14 grama više ponuđene 'neomiljene' hrane nego ranije, no i to je pomak, smatraju znanstvenici.

Napominju i da bi malen pomak mogao biti posljedica 'dosadnog' jelovnika, pošto se djeci iz tjedna u tjedan nudila ista hrana.

'Željeli smo pomoći roditeljima. Naime, često im se savjetuje što bi njihova djeca trebala jesti, ali ne i kako ih privoljeti da tu hranu i pojedu', pojasnila je Lanigan.

Nanette Stroebele-Benschop s Instituta za nutricionizam Sveučilišta u Hohenheimu u Njemačkoj smatra da je uspjeh ako dijete nakon ovakvog pristupa pojede i samo nekoliko žličica ponuđene hrane. 'I jedna cherry rajčica je bolja nego ništa. Sve što djeca redovito konzumiraju može imati pozitivan utjecaj na njihovu prehranu u budućnosti'.

I posljednji naputak istraživača, ali ne i manje značajan. Oni smatraju da je vrlo važno obrok pojesti bez stresa te da djecu ne treba prisiljavati da probaju ili da pojedu neku hranu.

Istodobno roditeljima, tetama u vrtiću ili skrbnicima savjetuju da i sami doznaju više o namirnicama kako bi djetetu mogli pojasniti prednosti zdrave prehrane.