Analizom statistika posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici već neko vrijeme povezuju toplinu s agresivnošću, samoubojstvima i nasiljem, a uzrok fenomena zvanog 'ljetni blues', poljski su znanstvenici pronašli u većoj razini hormona stresa kortizola ljeti nego zimi, pa ispada da nas porast temperature zapravo čini razdražljivijima.

Nove spoznaje o kemikaliji koja je od vitalnog značaja za reguliranje šećera, soli i fluida u cijelom tijelu, bacaju svjetlo i na mogući utjecaj na zdravlje ljudi.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Poznanu proučavali su grupu studenata medicine tijekom jednog zimskog i jednog ljetnog dana. Ispitanicima su uzimani uzorci sline svaka dva sata tijekom svakog24-satnog ciklusa ispitivanja, u kojima su mjerene razine kortizola i markera upale. Tijekom svakog ispitivanja, ispitanici su ispunjavali upitnik o načinu života, prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Uočen je porast razine kortizola u ljetnom danu, a razine upale nisu se značajno promijenile između zimske i ljetne sezone.

Veći protok kortizola ljeti iznenadio je patofiziologinju Dominiku Kanikowsku sa Sveučilišta medicinskih znanosti u Poznanu, koja je kaže kako otkriće proturječi tradicionalnom konceptu o sumornim, depresivnim zimama i opuštenoj lakoći ljeta.

Razdražljivost i neprijateljsko raspoloženje izvorno je s rastom topline povezano analizama statistika kriminala, kada je uočeno da stopa nasilja raste ljeti, naročito u danima koji vrućinom odskaču od prosjeka.

Razne dosadašnje teorije fenomen su objašnjavale mogućnošću da rast temperature uzrokuje rast brzine otkucaja srca, razine testosterona i ubrzanje drugih metaboličkih reakcija koje potiču simpatički živčani sustav koji je odgovoran za našu odluku o borbi ili povlačenju.

Kanikowska objašnjava, kako piše Daily Mail, da je kortizol važan za smirivanje upala i održavanje zdravlja, a luči se u krvotok tijekom teških ili uznemirujućih situacija.

Njegova razina obično je najviša ujutro i postupno opada tijekom dana. Najniža je navečer što nam omogućuje lakši počinak, a na njegovu uobičajenu dnevnu fluktuaciju mogu utjecati bolest, nedostatak sna i neki lijekovi.

Poljska znanstvenica navodi i ranije studije o sezonskoj varijabilnosti hormona, koje su pak pokazale nedosljedne rezultate. No, kako kaže, to je vjerojatno zato što su sudionici testirani u vlastitim domovima, a ne u jedinstvenom okruženju.