Unatoč tomu što liječnici već odavno upozoravaju da temperaturne razlike između unutarnjeg i vanjskog prostora ne smiju biti prevelike, mnogi se na to oglušuju, ali takvim ponašanjem riskiraju vlastito zdravlje
Nakon nesretne smrti jednogodišnjeg dječaka u Sanskom Mostu u BiH, ponovno se aktualizirao problem neodgovornog postupanja s klimatizacijskim uređajima, odnosno nepoštivanja uputa na koje su liječnici odavno upozorili. Dijete je umrlo
nakon što je izašlo iz klimatiziranog auta, jer mu je tijelo zbog prevelike temperaturne razlike unutarnjeg i vanjskog prostora doživjelo šok.
'Dječak je najvjerojatnije umro zbog zastoja srca. Bila je prevelika razlika u temperaturi i to je bio šok za njegov organizam. Djeca su posebno osjetljiva na takve nagle promjene. One nisu dobre ni za koju dobnu skupinu, ali recimo da su djeca, stariji i oni narušenog zdravlja, posebno rizična skupina', kaže nam dr. Martina Radetić iz poliklinike Nemetova.
Navodi kako razlika između temperature u zatvorenom i vanjskom prostoru ne bi trebala biti veća od pet stupnjeva: 'Ako je, primjerice, vani 35 stupnjeva, onda bi klimu trebalo podesiti na 30 ili 31 stupanj. Sve više od toga izaziva šok organizma. Isto vrijedi i za kuće i poslovne prostore, ali i za automobile.'
Neodgovorno postupanje s klimom ne mora nužno biti opasno po život, ali svakako utječe na zdravlje. 'Ako klima previše hladi u odnosu na temperaturu vani, događaju se i respiratorne infekcije. Dakle, zna se javiti prehlada, grlobolja pa čak i temperatura. Osim toga, klimu je potrebno i redovito servisirati, jer je riječ o uređaju koji je pogodan za razvoj bakterija i plijesni', pojašnjava dr. Radetić.
Upozorenje o pet stupnjeva razlike u vanjskoj i unutarnjoj temperaturi, ističe dr. Radetić, treba ozbiljno shvatiti, jer je ljudsko tijelo iznimno osjetljivo na takve utjecaje: 'Svaka nagla promjena temperature nije ni za koga dobra. Organizam treba izlagati postupnim promjenama. Svaki drugi način ponašanja može izazvati tegobe.'