Znanstvenici su otkrili da su naši davni preci koji su bili primitivni lovci imali iste šanse za smrt u svojim tridesetima, kao što ima današnji suvremeni čovjek u 72. godini života. Tijekom 8.000 generacija ljudi, najveći pad smrtnosti zabilježen je u posljednjim četirima generacijama.

Od 1840., životni vijek novorođenčeta u razvijenim Zapadnim zemljama porastao je za oko tri mjeseca, i to svake godine. Zahvaljujući napretku medicine, ali i boljoj prehrani, životni je vijek sada dulji od 80 godina u razvijenim zemljama.

Stručnjaci iz instituta Max Planck tvrde da su moderna zdravstvena skrb te suvremena medicina najzaslužniji za takvo produljenje životnog vijeka, a svoje izjave temelje na provedenim istraživanjima.

U posljednjem su istraživanju znanstvenici proučavali pripadnike australskih i afričkih plemena koji žive slično našim precima. Usporedili su njihov životni stil s Japancima te zaključili kako pripadnici plemena u 30-ima imaju gotovo jednake šanse za umiranje kao Japanci u 70-im godinama života.