Hranite li svoj mozak pravom vrstom masnoća? Mliječni proizvodi poput sira i mlijeka dosad su bili među najomraženijom hranom budući da mnogi stručnjaci smatraju da su povezani s bolestima srca i pretilošću. No nova istraživanja sugeriraju da su mliječni proizvodi ključni za zdrav mozak
Studija američkih i australskih znanstvenika provedena na 1.000 odraslih otkrila je da osobe koje redovito konzumiraju mlijeko, sir i jogurt imaju bolje rezultate u
mjerenju mentalnih sposobnosti nego osobe koje rijetko ili nikad ne konzumiraju mliječne proizvode, piše Daily Mail. Iako istraživanje objavljeno u časopisu International Dairy Journal zahtijeva nastavak jer nije utvrđena izravna veza između mliječnih proizvoda i kognitivnih sposobnosti, njime se ističe zanimljiva teza.
Naime, danas je poznato da mentalne funkcije jako ovise o izvorima masti. Naš se mozak sastoji od 60 posto masti, a mijelinska masnoća mora se konstantno obnavljati. Mijelinske ovojnice od vitalne su važnosti za sposobnost stanica mozga da komuniciraju te se smatra da, što više mijelina imate, brže učite. Kod bolesti poput multiple skleroze, mijelinaska je ovojnica oštećena, pa to utječe na način na koji se poruke u mozgu prenose.
Primjerice, jedno je istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal otkrilo da su starije osobe koje su bile na dijetama s niskim unosom kolesterola imale veću stopu moždanog udara, vjerojatno jer kolesterol ima zaštitni utjecaj na mozak.
Kad je riječ o korisnosti mliječnih proizvoda na mozak potrebna su dodatna istraživanja, no veliki broj studija sugerira da su za mozak ključne omega-3 i omega-6 masnoće. Omega-3 pomaže razvoju i zaštiti mijelina, a kako naše tijelo ne može samo proizvesti te masnoće, moramo ih dobiti prehranom. Važan je sastojak u tim masnoćama DHA, kiselina koju tijelo derivira iz omega-3 kiseline a koju pomaže očuvanju zdravlja u starijoj dobi. Najbolji izvor DHA su masne ribe, poput lososa te povrće tamnozelenih listova.
Studija koju je objavilo časopis British Medical Journal pokazuju da osobe s višom razinom DHA u krvi imaju gotovo 50 posto manji rizik da obole od demencije i Alzheimerove bolesti. DHA pomaže razvitku mozga beba, ali najbolji se rezultati postižu kad majka jede hranu bogatom DHA umjesto uzimanja dodataka prehrani. Omega-6 kiseline nalaze se u sjemenkama, orašastim plodovima i njihovim uljima.
Zašto je, dakle, masnoća važna za ljudski mozak? Naš je mozak narastao do ovih proporcija prije milijun godina, a prije toga je bio sličan ostalim primatima. Godinama su znanstvenici pokušavali objasniti što je utjecalo na taj razvoj. Dr. David Braun, antropolog i arheolog sa Sveučilišta u Cape Townu sugerira da je ključna prehrana primitivnih ljudi koji su jeli ribu te kaže da smo počeli jesti ribu prije dva milijuna godina u Africi te da smo zbog toga postali napredniji pred drugim vrstama.
No postoji i druga strana medalje. Iako se omega kiseline čine ključne, njih naše tijelo može zamijeniti za opasne transmasnoće koje možemo pronaći u pečenoj i prženoj hrani. Znanstvenici stoga upozoravaju da su omega kiseline ključne za napredak, no istodobno su protiv korištenja trans-masnoća. Jedna je studija u kojoj je praćeno 4.000 djece pokazala je da su djeca čija je prehrana imala visok postotak prerađenih masnoća imala niži IQ. Također, djeca koja su svakodnevno jela margarin (visok udio transmasnoća) imala niži kvocijent inteligencije nego djeca koja nisu jela margarin.
Transmasnoće, naime, uništavaju proteine koji pomažu stanicama mozga da koumiciraju. Dr. Alex Richardson s Oxforda vjeruje da bi transmasnoće trebale biti davno zabranjene budući da te masnoće sprječavaju da mozak apsorbira omega-3. ‘Postoje dokazi da transmasnoće smanjuju sposobnost mozga da šalje poruke. Dajte li transmasnoće djetetu, vi mu zaštopavate taj mehanizam’, kaže dr. Richardson.
