Svake godine 15. kolovoza tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo. Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Trsat, Voćin i Krasno samo su neka od marijanskih svetišta u Hrvatskoj koja iz godine u godinu okupljaju sve više vjernika
Tisuće i tisuće vjernika svake godine na isti datum hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, praćeno procesijama i festivalima, proslavili Marijino uznesenje na nebo.
Velika Gospa slavi se u mnogim državama, ali u svemu prednjače Europa i Južna Amerika. Prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza Marija, majka Isusa Krista, uznesena je dušom i tijelom na nebo, a taj je nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio i tadašnji papa, Pio XII. Samom službenom proglašenju prethodila je duga tradicija koja je pak stara kao i samo kršćanstvo.
Iako je taj dan ujedno državni blagdan u Republici Hrvatskoj, mnogi i ne znaju sve vezano uz blagdan Velike Gospe.
Na taj dan katolički se vjernici prisjećaju dogme svoje vjere. Naime, Katolička crkva vjeruje u četiri istine, odnosno dogme, o Blaženoj Djevici Mariji, a to su: da je ona Bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i dušom i tijelom uznesena na nebo.
Hodočašća u svetišta
Tako bi se blagdan Velike Gospe, u najkraćim crtama, objasnio tako da je na taj dan Blažena Djevica Marija dušom i tijelom, po završetku svog zemaljskog života, uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom.
Prema vjerovanju katolika, zapravo je riječ o završnici njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
vezane vijesti
Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima. I dok neki u svetišta stižu tek u ranim jutarnjim satima organiziranim prijevozom ili osobnim automobilima, puno je više onih koji i dan prije kreću hodočastiti kilometrima kako bi na vrijeme stigli.
Mnogi se tada odlučuju i zavjetovati, pa čak i bosonogi kreću na dalek put, moleći Gospu da im pomogne. Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Trsat, Voćin, Krasno... samo su neka od marijanskih svetišta koja na Veliku Gospu prime na tisuće hodočasnika.
Duga tradicija
Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi.
U Hrvatskoj je tradicija štovanja Blažene Djevice Marije vrlo duga. U teškim vremenima i nevoljama narod bi ju molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, zazivali su je iz zahvalnosti 'kraljicom Hrvata', dok su je kroz povijest nazivali imenom 'fidelissima advocata Croatiae', odnosno 'najvjernija zagovornica Hrvata'.
Mala Gospa
Rođenje Blažene Djevice Marije
Kao Sv. Patrick ili Kolumbov dan
Nakon što su se raselili po cijelom svijetu, Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje, pa ako danas nekome u Chicagu spomenete riječ 'Hrvati', prvo što će vam odgovoriti bit će 'Velika Gospa'. Upravo je Velika Gospa Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
Velika Gospa tradicionalno se obilježava i u Italiji. Tako je i kod njih 15. kolovoza jedan od najvažnijih vjerskih i obiteljskih blagdana, a Talijani upravo taj datum koriste za početak svojih godišnjih odmora. Povijest popularnog Ferragosta seže daleko, kad je još car August upravo 15. kolovoza, koji u Italiji slovi kao najtopliji dan ljeta te ujedno označava 'prekretnicu ljeta', odredio kao neradni dan za slobodne Rimljane, kao i za robove. Taj je datum u Italiji vrhunac turističke sezone.
