Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje razdoblje korizme, odnosno vrijeme od 40 dana posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva Uskrsa, obilježava se danas
Pepelnica svojom simbolikom ima osobni karakter obraćenja, ali i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve.
Značenje Pepelnice
Pepelnica je početak korizmenog vremena, dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta na koji svećenik posipa vjernike pepelom uz riječi: 'spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti' ili 'obratite se i vjerujte Evanđelju'. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela.
Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, izuzev bolesnika. Pepeo je simbol pokore, a dobiva se od blagoslovljenih grančica palme ili masline blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine.
Korizmenih 40 dana spomen je na vrijeme koje je Isus proveo u pustinji
Pepeo podsjeća ljude na njihovu vlastitu prolaznost i već je u Starom zavjetu znak pokore, kajanja i poniznosti, no običaj korizme nastao je u IV. stoljeću, a propis pepela za Pepelnicu ili Čistu srijedu potječe iz XII. stoljeća.
Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su primjerice vjernici u prvom tisućljeću koji su počinili težak grijeh morali provesti korizmu izvan zajednice, a zbog najtežih grijeha u vreći i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet su bili primljeni u zajednicu.
Do Drugog vatikanskog koncila post u Katoličkoj crkvi bio je obvezujući. Trebalo se odreći mesa, mliječnih proizvoda, vina i jaja. Danas su samo Čista srijeda i Veliki petak obvezni dani posta, a za vrijeme između post se preporučuje.
Promijenio se i način odricanja. Meso u današnjem društvu nema više onu vrijednost kao ranijih stoljeća i za ljude više ne znači nikakvo odricanje. Mnogi su umjesto toga razvili druge oblike posta. Mnogi se katolici danas odriču kave, cigareta, alkohola ili slatkiša. Također su svakidašnje navike poput televizije, računalnih igara ili vožnje autom ograničene u korizmi. Primjerice, u Austriji od 2007. postoji 'auto post'.
Katolici u korizmi razmišljaju o lošim navikama koje bi trebali promijeniti, a da bi se od njih i očistili, od svećenika trebaju zatražiti sakrament pomirenja ili ispovjedi.
