Katolički vjernici danas slave najstariji i najveći kršćanski blagdan. Isus Krist, sin Božji, mučen je i razapet na križ, na kojemu je umro na Veliki petak. Svojom smrću oslobodio je čovječanstvo od grijeha, a trećeg dana uskrsnuo je iz mrtvih. Taj dan, na kojemu se temelji kršćanska vjera, nazivamo Uskrs
Važnost Uskrsa za kršćane očituje se na nekoliko načina. Kao prvo, Isus je ispunio obećanje da će pobijediti smrt i time nam pokazao da mu možemo vjerovati vezano uz ostala obećanja. Njegovo nam uskrsnuće također ulijeva sigurnost da će vladar vječnog Božjeg kraljevstva biti živi Krist i daje nadu da ćemo i sami uskrsnuti. Isto tako, ukazuje na to da Božja sila koja je Krista vratila iz mrtvih može u život vratiti moralno i duhovno mrtve te nam pomoći da se mijenjamo i rastemo.
vezane vijesti
-
!['Izgleda kao da je Isus izabrao ovog Velikog tjedna, ući u vaš dom...
Otvorite mu vrata vaših kuća, vaših obitelji, vašega srca']()
'Izgleda kao da je Isus izabrao ovog Velikog tjedna, ući u vaš dom... Otvorite mu vrata vaših kuća, vaših obitelji, vašega srca'
-
![Papa služio misu na Cvjetnicu u praznoj bazilici sv. Petra]()
Papa služio misu na Cvjetnicu u praznoj bazilici sv. Petra
-
![Kardinal Bozanić dao preporuke za uskrsne mise: Slavlja u crkvama bez vjernika, prijenosi na lokalnim televizijama, hranu će blagosloviti roditelji]()
Kardinal Bozanić dao preporuke za uskrsne mise: Slavlja u crkvama bez vjernika, prijenosi na lokalnim televizijama, hranu će blagosloviti roditelji
Četrdesetodnevne pripreme za uskrsno slavlje
Pripreme za slavlje Uskrsa počinju Čistom srijedom ili Pepelnicom. Kroz ovo četrdesetodnevno razdoblje, koje se naziva korizma, kršćani su pozvani na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela.
Velikim četvrtkom završava razdoblje korizme i započinje Vazmeno trodnevlje. Na Veliki petak, dan Kristove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona. Toga dana nema misnog slavlja, vjernici se u crkvi okupljaju u tišini te je zapovijedan post, kao i nemrs.
U noći između Velike subote i Uskrsa održava se u crkvama uskrsno ili vazmeno bdijenje. Na njemu se slavi za Rimokatoličku crkvu najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini, kojom počinje uskrsno vrijeme. Liturgija započinje paljenjem uskrsne svijeće, koju svećenici unose u zamračenu crkvu te se njen plamen prenosi na svijeće vjernika, a vatra simbolizira novi život i uskrsnuće. Tijekom mise pali se i uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći.
Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. U posljednje vrijeme za one koji ne mogu ili im je teško ustati na ranu jutarnju misu obavi se blagoslov hrane i na večernjoj subotnjoj misi.
Na sam Uskrs vjernici na jutarnju misu donose košare s hranom koja se blagoslovi tijekom bogoslužja. Slavi se Kristovo uskrsnuće pa se pjevaju veselije i svečanije pjesme, a treća od pet crkvenih zapovijedi nalaže vjernicima da se barem jednom godišnje ispovjede i o Uskrsu pričeste.
Liturgijska slavlja i blagoslov hrane u ovim izvanrednim okolnostima
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, pridržavajući se posebnih odredaba i naputaka što su ih na temelju općih državnih propisa dale Nadbiskupija i Hrvatska biskupska konferencija te u skladu sa svećeničkim pozivom i službom, nastojeći pomoći u olakšavanju teškoća od bolesti Covid-19 i potresa, odredio je smjernice za Veliki tjedan.
Kako se liturgijska slavlja u Velikom tjednu, kao i sva ostala liturgijska slavlja trebaju organizirati poštujući odredbe o slavljima bez vjernika, s iznimnom osjetljivošću prema potrebi dezinficiranja predmeta i prostora, nadbiskup Bozanić dao je preporuku da se 'tamo gdje je moguće, po dekanatima ili krajevnim pastoralnim područjima organiziraju izravni prijenosi tih slavlja i obreda na mjesnim i krajevnim radijskim i televizijskim postajama te s pomoću elektroničkih priloga'.
'Glede eventualnog blagoslivljanja jela za Uskrs, ovime se ovlašćuje roditelje (oca ili majku), predstojnicu ili predstojnika kuće da u svojim kućama, nakon zajedničke molitve Očenaš, zazove Božji blagoslov, a župnici i drugi svećenici će nakon euharistije u crkvi moliti blagoslov za sve', istaknuo je kardinal Bozanić i dodao kako se pritom također izostavlja škropljenje blagoslovljenom vodom jer su dovoljni molitva i znamenovanje križem.
U košari s hranom, koju će vjernici blagovati za uskrsni doručak, nalaze se kuhana šunka i drugi suhomesnati proizvodi, kruh, mladi luk ili rotkvice, a neizostavan dio svake uskrsne košare šarena su jaja koja se ukrašavaju na Veliku subotu.
Uskrs uvijek slavimo nedjeljom
Za razliku od Božića, koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa (između 21. ožujka i 25. travnja), što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.
Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume Uskrsa, no ponekad se i poklope.
Na Svjetskom crkvenom kongresu održanom 1997. godine u Siriji donesena je nova metoda računanja koja bi trebala zamijeniti dosadašnju i ukloniti nesklad između datiranja zapadnog i istočnog kršćanstva. Reforma je predložena 2001. godine, ali još nije usvojena.
